Vladislav

  Vladislav Jagelović je bio kralj Hrvatske, Ugarske, Poljske i veliki knez Litve do 10 studenog 1444 godine. Tada je on potpuno nepotrebno izgubio život u borbi s Turcima čime završava dio razdoblja povijesti središnje Europe.

  Tijekom druge polovice 14 stoljeća na području Poljske,a potom i Hrvatsko-ugarskog kraljevstva pojavila se ideja o nužnosti formiranja veće, jače državne zajednice. Ta državna zajednica je u teoriji trebala biti odgovor na prije svega Sveto rimsko carstvo i Zlatnu hordu.

  U skladu s tim razmišljanjem 1370 kralj Ugarske i Hrvatske Ludovik Anžuvinac je okrunjen za kralj Poljske. Kako nije imao muške djece po njegovoj smrti se ovaj državna zajednica raspala. Po smrti Ludovika Ugarska je izabrala Žigmunda,a Poljska se okrenula Litvi. To dovodi 1386 godine do formiranja Državne zajednice Poljske i Litve.

  Nakon smrti starog kralja Poljske i Litve Vladislava II Jagelovića na tron 1434 godine stupa njegov desetogodišnji sin. Šest godina kasnije Ugarska i Hrvatska su ovog mladića proglasili svojim kraljem.

  Kako je otac novog kralja bio umro kada je imao 70-80 godina očekivalo se da će kralj Vladislav imati dugu vladavinu. Ta duga vladavina je trebala biti okončana formiranjem stabilne državne zajednice Poljske, Ugarske, Litve i Hrvatske. Možemo reći da je Vladislav vladao “državom” koja se prostirala od Baltika do Jadranskog i Crnog mora.

  Jedan od glavnih problema mladog kralj je bila edukacija i kontrola kraljevstava. Njegov otac je bio paganin koji prihvaća katoličku vjeru pa sin dobiva kao učitelje i savjetnike crkvene ljude. Pod njihovim utjecajem vjera postaje važnija od državnih prioriteta što ga dovodi do objave rata Turcima.

  Nužno nam je ovdje napomenuti kako u vrijeme objave rata kralj Vladislav nema djece niti je u braku. To ga nije spriječilo da osobno povede vojni pohod s ciljem izbacivanja Turaka iz Europe.

  Križarski pohod Vladislav započinje 1443 godine kada vodeći armiju od 40 000 vojnika ulazi na područje Srbije pod kontrolom Turske. Ovaj napad je u određenom smislu za Turke predstavljao iznenađanje pa nakon manje bitke kod Niša oni osvajaju Srbiju.

  Zima 1443/44 će rezultirati prestankom vojnih operacija i početkom mirovnih pregovora. Mirom u Segetu potpisanim 15 kolovoza 1444 godine Turska se obvezala napustiti Srbiju i Albaniju, ali…

  Na žalost za religioznog fanatika dokument potpisan s nevjernikom ne vrijedi papira na kojemu je napisan. To znači da je mladi kralj Vladislav odmah nakon što su Turci povukli svoje vojnike iz gradova Srbije i Albanije napao. To će na kraju dovesti do velike bitke kod Varne koja se održala 10. studenog 1444.

  Do odlučujućeg trenutka bitke dolazi kada mladi kralj Vladislav uzima svoje Poljske vitezove i kreće u juriš na sultana. Tijekom ovog nepotrebnog mladenačkog juriša Vladislav kralj Poljske, Ugarske, Hrvatske i veliki knez Litve će u pravom smislu te riječi ostati bez glave.

  Vidjevši da je kralj mrtav križarska vojska se demoralizirala što na kraju daruje potpunu pobjedu Turcima.

  Smrću Vladislava Jageloviča ujedno umire ideja zajedničke države Poljaka, Litvanaca, Mađara i Hrvata. U moderno doba najbliža ideja ovoj je bila ona o Inicijativi tri mora koja pokušava organizirati malene države između Njemačke i „Rusije”.

  Na žalost za Plenkovićevu vladu ova ideje je mrtvorođenče pošto ona ne želi razbjesniti Europsku uniju i Njemačku.