Pad Carigrada

  Na današnji dan prije 570 godina Turska je osvojila Carigrad čime je po službenoj historiografiji uništeno Istočno Rimsko carstvo. Pad Carigrada inače za mnoge povjesničare predstavlja i kraj Srednjeg vijeka.

  Romejsko carstvo ili kako ga mi danas nazivamo Bizantsko carstvo je umiralo 250 godina. Smrtnu ranu su mu bili zadali križari 1204 godine nakon čega je samo bilo pitanje tko će ga dokrajčiti. Od u teoriji obnove Bizantskog carstva 1261 godine pa do kraja postojanja ono je bilo kvazikolonija Venecije i Genove. Prihodi Venecije iz prijestolnice Bizantskog carstva, Carigrada su bili 7 puta veći nego što ih je imao Bizant.

  Time je sve rečeno o tamošnjoj političko-ekonomskoj situaciji u doba Turskih osvajanja. Drugi dio ove priče o posljednjem stoljeću Bizanta bivaju defetistički nastrojeni carevi koji njime vladaju 1282-1328 i 1357-1423 godina. Nakon poraza Bajazita od Timura 1402 Turci su dobrovoljno vratili Bizantu Solun i Galipolje, ali car se potom nije usudio pokušat izbaciti Turke iz Europe.

  Tako smo polako došli do 1451 godina kada po drugi put turski sultan postaje Mehmed II rođen 1432 godine. Nakon poniženja prve vladavine kada je bio poražen u prvoj fazi križarskog rata Vladislava on biva prisiljen abdicirati. Sada nekoliko godina kasnije kada se vratio na vlast on sada odlučuje svima dokazati svoju veličinu osvajanjem grada-carstva, Carigrada.

  Za to osvajanje je pripremio armiju od 100 tisuća vojnika, preko 100 ratnih brodova i topove za razbijanje rimskih obrambenih zidova iz V stoljeća (slika). Bizant je s druge strane imao 7 tisuća vojnika i 26 ratnih brodova dok je u Carigradu tada živjelo samo oko 50 tisuća stanovnika. Kažemo samo jer je do XIII stoljeća u njemu živjelo 700-800 tisuća ljudi, a potom su stigli križari i kuga.

  Turski napad na Carigrad započinje 6 travnja 1453,a grad se uspješno branio sljedećih 50 dana. Turci na kraju osvojaju grad općim napadom 29 svibnja 1453 godine. Zanimljivost napada biva strategija Mehmeda II koja se temeljila na masivnom žrtvovanju vojnika. On je slao svoje stare i neregularne vojnike u prvim valovima napada kako bi se branitelji umorili ubijajući ih prije napada regularnih i elitnih turskih odreda.

  Pretpostavlja se da je 7 tisuća branitelja tijekom borbe ubilo 4 puta više napadača, ali kako je Turaka bilo 15 puta više oni su jednostavno bili pregaženi. Po osvajanju grada Turci su praktički sve kršćanske stanovnike ili pretvorili u robove ili pobili čime je Grčki, kršćanski Carigrad pretvoren u Turski, muslimanski Istanbul. Danas bi mi to nazvali entičkim čišćenjem ili genocidom, ali tada se nije tako gledalo na to.

  Osvajanjem Carigrada Mehmed ispunjava ono što su muslimanski osvajači sanjali gotovo 800 godina. On je ispunio san svih muslimana počevši od direktnih sljedbenika proroka Muhameda i zbog toga Mehmed II dobiva titulu Osvajač.

  Nakon osvajanja Carigrada Mehmed će pokušati zauzeti Beograd, ali tu biva katastrofalno poražen. Nakon toga poraza sultan će izbjegavati ratove s tadašnjim kopnenim velesilama i baviti se uništavanjem manjih državica. Time želimo reći da će osvojiti Latinsko kneževstvo Atene, ostatke ostataka Srbije, potom posljednju bizantsku provinciju Moreju (Peloponez) i slično.

  Na kraju će Mehmed II zaglaviti u prvom velikom ratu s Venecijom. Do rata izbija 1463 godine nakon što lokalni turski guverneri pokušavaju zauzeti dva mletačka “nevažna” grada u Grčkoj. Pod pritiskom pape Venecija objavljuje rat Turskoj koji traje do 1479 godine i završava ograničenom turskom pobjedom.

  Praktički odmah po završetku ovog rata sada već samouvjereni Mehmed II 1480 vrši invaziju Italije objavljujući rat Papi i Kraljevstvima obje Sicilije. Početni cilj invazije biva lučki grad Otranto kojeg osvaja nakon 15 dana borbi s lokalnim stanovništvom koje će potom masakrirati.

  U određenom smislu ta invazija završava iznenadnom smrću Mehmeda 3 svibnja 1481 godine. Kako je u trenutku smrti imao samo 49 godina postoje određene sumnje da je bio otrovan,ali… Turska tog vremena je postala umorna od njegovih konstantnih u određenom smislu neprofitabilnih ratova. Njegov sin i nasljednik Bajezid II će ući u povijest kao sultan mira.

  Nakon smrti cara Konstantina XI u obrani Carigrada novi de facto carevi postaju njegova braća Dimitrije i Toma. Riječ je o dva brata koja u vječitoj svađi vladaju posljednjom provincijom Bizantskog carstva, Morejom. Kao što smo ranije rekli 1460 godine je Mehmed II osvojio Moreju. Dimitrije će abdicirati svoju vlast i pokloniti se sultanu dok Toma prelazi na katoličanstvo i bježi u Italiju.

  Tomin sin Andrija Paleolog tako postaje nasljednik krune Bizanta. Za financiranje svog životnog stila on uvjetno prodaje pravo na krunu kralju Francuske. Njegov brat Manuel će po sticanju punoljetnosti otputovati u Istanbul i predati se Mehmedu na milost i nemilost. Mehmeda II taj potez oduševljava pa mu dodjeljuje državnu mirovinu. Sin i nasljednik Manuela će se preobratiti na islamsku vjeru nakon čega mu se gubi trag.

  Moskva će na kraju biti proglašena „Trećim Rimom” zbog sestre Andrije i Manuela. Ona će se udati za velikog kneza Moskve, Ivana III. Njen sin je Vasilije III, veliki knez Moskve, a unuk Ivan Grozni. Pozivajući se na tu vezu Rusi su Moskvu proglasili Trećim Rimom.

  Time završavamo našu priču o padu Carigrada i kasnijim događajima.

4.1 7 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina