Tiskanje novca

Svi mi rođeni prije 1980 godine se dobro sjećamo doba kada je u Jugoslaviji najzaposlenija bila štamparija novca u Beogradu. Tamo se radilo neprekidno u 4 smjene kako bi se štampale nove novčanice pošto su stare zbog inflacije postajale bezvrijedne.

Sada već u određenom smislu na isti način rade štamparije u SAD i Europskoj uniji koje stvaraju novac, ali bez istovremenog stvaranja inflacije. Samo između ožujka 2015 i prosinca 2018 godine Europska središnja banka je tiskala 2.6 bilijuna eura ili ako želite u američkoj valuti 3 bilijuna dolara bez da je izazvala inflaciju.

To novo tiskanje novca se danas ne zove kako se prije zvalo:tiskanje novca nego se sada zove kvantitativno popuštanje. Po riječima Europske središnje banke “kvantitativno popuštanje predstavlja kupovanje vrijednosnih papira u vlasništvu poslovnih banaka od strane ESB. Ta kupovina potom doprinosi rastu cijena obveznica čime se stvara novac u bankarskom sektoru. Taj višak novca potom dovodi do pada kamatnih stopa i lakšeg podizanja kredita tako da poduzeća i osobe mogu uzajmiti više novca. Time Europska središnja banka potiče potrošnju i ulaganja što dovodi do gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta”.

Sve ovo što ste pročitali predstavlja citat iz “knjižice” Europske središnje banke koja objašnjava zašto je potrebno tiskati novac i “davati” ga financijskim institucijama. Sve u svemu između tog ožujka 2015 i prosinca 2018 godine po glavi stanovnika eurozone financijske institucije su dobile 7.600 eura, a ako gledamo sve stanovnike Unije dolazimo do 6.000 dolara.

Početkom 2019 godine Europska središnja banka je bila prestala s tiskanjem novca što je ubrzo dovelo do masovnih protesta financijskih institucija koje nisu u stanju funkcionirati bez novca iz primarne emisije. Kako bi se ispunili zahtjevi financijskih institucija u rujnu 2019 je obnovljeno tiskanje novca po stopama od 20 milijardi eura mjesečno pa smo polako došli do korona virusa i “tiskanja novca u borbi protiv virusa”. Jednostavno odgovor na sve gospodarske probleme danas glasi “tiskajmo novac i darujmo ga financijskim institucijama”.

Situacija u SAD je praktički identična i važno nam je navesti da je američki FED pokazao put ESB kada je u razdoblju 2008-2014 tiskao 3.5 bilijuna dolara. Potom je SAD u dogovoru s Europskom unijom 2019 godine obnovio elektroničko tiskanje kako bi “stimulirao” ekonomiju kao da ona nije već bila toliko stimulirana da je tržišna utakmica prestala postojati.

Kao da sve to nije bilo dovoljno pojava korona virusa je dovela do novog kvantitativnog popuštanja tako je Europska unija odlučila tiskati 1.1 bilijun eura za financijske institucije, a SAD 2.3 bilijuna dolara. Kako je taj paket “pomoći gospodarstvu” u SAD potrošen trenutačno se vrši pritisak na tamošnju vladu da tiska dodatni novac.

Službeno govoreći središnje banke danas ne poklanjaju tiskani novac financijskim institucijama, nego od njih za taj novac kupuju prije svega obveznice. Ovdje smo napisali službeno govoreći pošto je FED počeo kupovati obveznice koje imaju rejting smeće, a i ESB se nalazi na ovom putu pošto jednostavno više nema dovoljno kvalitetnih obveznica na tržištu.

O ovoj politici štampanja novca najbolje je izjavio Nick McPerson, najviši civilni dužnosnik britanskog ministarstva financija 2005-2016 godine riječima:”Kvantitativno popuštanje je kao heroin. Ti trebaš sve jače i jače doze da bi se dobro osjećao. U međuvremenu negativne nuspojave postaju sve jače i jače”.

Neki će se sada upitati kako to da nema inflacije ? Odgovor na to pitanje bi bio da ovaj se novac kreće unutar financijskih tržište i uopće ne ulazi u realnu ekonomiju što je ujedno i razlog zašto cijena dionica leti u nebo istovremeno kada gospodarstva doživljavaju kolaps.