Bolivijske demonstracije
Izborom Rodrigo Paza za predsjednika Bolivije na izborima održanim 2025. svima je bilo jasno da će tamošnja desetljeće duga kriza eksplodirati. Do te eksplozije dolazi početkom 2026. kada započinju bolivijske demonstracije.
Već dvadesetak godina u Boliviji se vode političke borbe između tamošnje elite i „naroda”. One započinju izborom Eve Moralesa za predsjednika 2005. nakon čega njegova „narodna” stranka pobjeđuje na izborima sve do prošle godine. „Doživotni” predsjednik Moralez je 2019. oboren u puču, ali njegova stranka potom pobjeđuje na izborima pa predsjednik postaje Arce.
S druge strane članovi obitelji Rodrigo Paza su pobjedili na predsjedničkim izborima 1951., 1960.,1964., 1985. i 1989.,a on sam pobjeđuje 2025. Možemo slobodno reći da su Bolivijci na izborima 2025. izabrali osobu plave krvi da im postane predsjednik. Oni su nakon 20 godina skužili da im Socijalistička stranka Moralesa nudi samo opće siromaštvo pa su ju na izborima ponizili. Time želimo reći da kandidat Socijalista nije bio niti ušao u drugi krug predsjedničkih izbora.
Razlog za to postaje tamošnja energetska kriza slična onoj u Venecueli. Dok je Venecuela ovisila o izvozu nafte, bogatstvo Bolivije se 2006. temeljilo na izvozu plina. Po izboru Moralesa za predsjednika dolazi do nacionalizacije plinske industrije i drastičnog smanjenja ulaganja u nju. Možemo slobodno reći da je ova industrija pljačkana za financiranje raznih humanitarnih projekata.
Sistem je 10 godina funkcionirao pa Bolivija 2015. ima najveće devizne rezerve u Latinskoj Americi, ali se potom sistem raspao. Državna plinska kompanija nije ulagala u istraživanje novih plinskih polja, a stara su prestala davati plin. Zbog toga dnevna proizvodnja plina između 2014. i 2026. pada s 60 milijuna kubičnih metara dnevno na 24. Kada tome dodamo da Bolivija uvozi 95% potrošenog dizela i 60% benzina sve postaje jasno.
Zbog toga krajem 2025. Bolivija postaje de facto bankrotirana država kojoj treba radikalna reforma. Ta reforma postaje ukidanje državnih subvencija na gorivo na što Bolivija troši 900 milijuna dolara godišnje. Kako su subvencije ukinute cijena dizela 01.01.2026. raste 163%,a benzina 86%. Nakon toga još dolazi američki napad na Iran koji dodatno diže cijene.
To postaje formalni razlog za masovne demonstracije koju traju mjesecima, ali vlada odbija kapitulirati. Prije mjesec-dva demonstranti su čak počeli koristiti dinamit u svojim prosvjedima. Predsjednik Rodrigo Paza se opire njihovim zahtjevima i u tome ima podršku sigurnosnih snaga, SADa i svih susjeda Bolivije osim Brazila.
Prije par dana je došlo do dodatne eskalacije u kojoj demonstranti napadaju i zarobljavaju policiju. Bolivija sada ulazi u situaciju da će biti proglašeno izvanredno stanje ili će predsjednik biti oboren.
Istina bi bila da nitko ne zna kako će ova priča završiti.