Proračunski manjci

  Financijska situacija članica Europske unije je realno govoreći užasna. Proračunski manjci 3 od 4 najveće članice su veći od 3 posto pa kada s njima uspoređujemo Hrvatsku mi ispadnemo super.

  Naš obilazak proračunske situacije Europe započinjemo u njenoj najvećoj ekonomiji, u Njemačkoj. Riječ je o članici koja je po stanju svoje ekonomije i proračuna uvijek bila uzor svima drugima,a danas to prestaje biti.

  Službeni njemački podaci pušteni u javnost 25.08.2026. govore da je proračunski manjak Njemačke u prvih 6 mjeseci bio 3.1%. Drugim riječima manjak je bio veći od onog dopuštenog pravilima eurozone, ali to ispadne samo početak priče.

  Riječ je o samo početku pošto se očekuje da će proračunski manjak za 2026. iznositi čak 4%. Europska komisija po ovom pitanju izražuje sumnju da je glavni razlog povećanog deficita povećano izdvanje za obranu. Kada bi to bilo to tada bi ovaj proračunski deficit po EU pravilima bio dopušten, ali čak da je to istina…

  Druga najveća ekonomija Europske unije se sada već godinama nalazi u banani. Da riječ je o Francuskoj o čijoj situaciji smo već pisali. Njen proračunski manjak za 2024. je iznosio 6.1% bruto domaćeg proizvoda, što se 2026. smanjilo na „samo” 5.4%.

  Plan je da se ovaj manjak tijekom 2027. smanji na 5.0%, ali riječ je o izbornoj godini pa je u to teško vjerovati. Kada tome dodamo da opći dug Francuske iznosi 119% BDP-a sve nam postaje jasno. To predstavlja jednu od glavnih ostavština predsjednika Emmanuela Macrona.

  Nakon ove dvije države odlazimo u Italiju kojom upravlja ekstremno desna stranka Fratelli d’Italia. Njen proračunski manjak za 2025. je iznosio 3.1%, dok će ove godine iznositi 3.0%,a izborne 2027. biti 3.7%.

  Razlog za povećanje proračunskog manjka 2027. su navodne investicije u obranu pa bi to u teoriji trebalo biti u skladu s europskim pravilima. Opći javni dug Italije iznosi 138.1% bruto domaćeg proizvoda, ali to je čak i dobro jer ukazuje na stabilno loše stanje za razliku od Francuske.

  Posljednja velika ekonomija Europske unije koju spominjemo je Španjolska kojom još uvijek vlada ljevica. Vjerovali ili ne ona je financijski uzorna država koja služi kao primjer svima drugima. To govorimo jer joj proračunski manjak iznosi samo 2.4%,a ekonomija raste čak 2.6%.

  Nakon Španjolske sada odlazimo u državu gdje se nalazi prijestolnica Europske unije, Brisel. Znači odlazimo u Belgiju koja ima najveći proračunski manjak u Uniji. On je 2025. iznosio 5.2%,a ove se povećava na 5.3%.

  U osnovi razlog za belgijske financijske probleme se nalazi u nepostojećem gospodarskom rastu i smanjivanju poreza. To je stvorilo proračunsku rupu koju vlade imaju problem začepiti.

  Za kraj se sada vraćamo doma, u Hrvatsku. Očekuje se da će ove godine domaći proračunski manjak iznositi 2.9 ili možda 3.0% bruto domaćeg proizvoda. Naš javni dug će istovremeno iznositi 55.5% BDP-a pa čemu smo bolji od svih navedenih država na čelu s Njemačkom !?  Sve u svemu imamo se i mi s čim hvaliti.

   Mi se imamo, ali Europska unija općenito ne jer je prosjek njenog javnog duga iznad 80% bruto domaćeg proizvoda (slika). Riječ je o protuustavno visokom javnom dugu, ali praviti ćemo se da je sve normalno, da je sve hipernormalno.

5 2 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina