XII izborna jedinica

U Hrvatskoj se posljednjih dana,a možemo reći i posljednjih mjeseci vatreno osporava rezultat parlamentarnih izbora koji su održani prije samo 3 mjeseca, znači u srpnju 2020 godine. Napadi na vladu i njenu navodno “neprirodnu koaliciju” s manjinskim zastupnicima traju od njenog formiranja što bi nam trebao svima ostaviti gorak okus u ustima.

Jedna od osnovnih optužbi na navodnu nelegitimnost sadašnje Plenkovićeve vlade predstavlja koalicija HDZ-a s zastupnicima manjina. Ta koalicija inače povjesno i politički gledano ne predstavlja nikakvo iznenađenje za Hrvatsku pošto je još Sanader bio u koaliciji s manjincima i istovremeno s HDSSB,a niti kasnije se stvari nisu mijenjale.

Konkretno pitanje nacionalnih manjina i njihove pozicije u Sabor nam predstavlja jednu od ostavština Domovinskog rata ili preciznije Slobodana Miloševića. Tadašnje optužbe iz Srbije da su fašisti na čelu s Franjom Tuđmanom preuzeli vlast u Hrvatskoj je rezultiralo odlukom da Hrvatska usvoji najliberalniju interpretaciju političkih prava nacionalnih manjina u svijetu.

Hrvatska u Ustavu ima priznato više od 20 nacionalnih manjina što je svjetski raritet za jednu malenu državu. Potom ovih 20 nacionalnih manjina izabire 8 manjinskih zastupnika u parlamentu čime oni nakon formiranja Sabora uvijek imaju 3 ili 4 najveći, najutjecajniji saborski klub. To nas čini jedinom državom u svijetu koja za sve ustavne manjine ima posebnu izbornu jedinicu, odnosno njezine multinacionalne podjedinice.

Ako pitamo političke i pravne stručnjake o našoj situaciji reći će nam nešto slično kao prof. dr. Siniša Tatalović sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti koji tvrdi da trebamo manjine zaštiti od toga da one odlučuju o formiranju vlade. Po njemu ako bi se zastupnike iz XII izborne jedinice zakonski, ustavno onemogućilo o glasovanju o povjerenju vlade i proračunu oni bi imali značajnu funkciju u zaštiti ustavnih prava. Oni bi se tada bavili samo pravim naših manjina čime bi ispunili svoju funkciju dok istovremeno ne bi izazivali nezadovoljstvo time da osoba izabrana s samo 300 glasova odlučuje o formiranju vlade.

Kada gledamo stanje u Europskoj uniji po pitanju predstavnika manjina u parlamentu otkriti ćemo da ih tamo nema. Austrija, Belgija, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Litva, Luksemburg, Portugal, Španjolska, Švedska i Velika Britanija nemaju predstavnike nacionalnih manjina u svom parlamentu. Za razliku od njih Mađarska ima predstavnike nacionalnih manjina u parlamentu, ali oni nisu zastupnici nego zagovornici. Sveukupno ih ima 13, ali kao što smo rekli oni nisu zastupnici nego osobe koje se brinu za prava manjina.

Njemačka u koja priznaje 4 nacionalne manjine na svom teritoriju (Danci, Lužički Srbi, Frizi, Romi) nema posebna mjesta u parlamentu za njih nego se oni moraju na izborima natjecati s svim drugim građanima Njemačke.

Jedina članica Europske unije osim Hrvatske koja garantira parlamentarna mjesta zastupnicima manjina je Slovenija (isto ostavština Jugoslavije). Ona ima jedno zajamčeno parlamentarno mjesto za predstavnika Talijanske i Mađarske manjine dok istovremeno za razliku od Hrvatske ne priznaje ta prava manjinama s područja bivše Jugoslavije.

Kao što smo već rekli mnogi u Hrvatskoj danas osporavaju pravo manjinama da odlučuju o našoj vladi i kao što smo vidjeli iz europskih primjera u tome ima nečega. S druge strane po današnjim zakonima izabrani zastupnici XII izborne jedinice imaju puno pravo kao i svaki drugi zastupnik glasovati o povjerenju vlade i tu bi ta priča trebala završiti. Nužno nam je ovde još naglasiti kako su predstavnici manjinaca svjesni svoje neobične pozicije pa stoga uvijek podržavaju onu stranku, koaliciju koja osvoji većinu mjesta na izborima tako da kritike njih nemaju nikakvog legalističkog smisla.

Oni kojima se ne sviđa naš izborni zakon bi trebali ako ništa drugo pokrenuti njegove promjene referendumom ili na neki drugi zakoniti način, a ne napadati našu sadašnju vladu zbog navodne nelegitimnosti i “protuprirodne” koalicije s manjinama.

Ta koalicija HDZ i manjina je potpuno legitimna što bi sve demokratski nastrojene osobe trebale priznati.