Inflacija

  Inflacija i korona su pojmovi od koje se 2021 godine ne može pobjeći. Oni iskaču iz svake pa baš svake paštete.

  Dok je korona još 2019 godine bila neočekivana inflacija nije baš nikoga iznenadila. Još od 2007 godine Europska unija i SAD praktički neograničeno tiskaju novac. Samo između 2015 i 2018 Europska unija je tiskala toliko novca da je svakome mogla dati 6 tisuća dolara.

  U određenom smislu ništa se nije promjenilo pa će Hrvatska iz korona fonda dobiti 47 milijardi kuna. Ako sve bude po planu s tim novcem će se do 2026 godine otvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta. Drugim riječima jedno radno mjesto će biti financirano s više od 2,2 milijuna kuna.

  Ne ovdje nije riječ o novoj muljaži naše vlade nego je riječ o Europskoj uniji. Keynes bi rekao da postoji puno jednostavniji način za zapošljavanje ljudi s tim novcem. Mi bi mogli zaposliti na razdoblje od 22 godine 10.500 radnika s plaćom od 8,000 kuna da kopa rupe. Potom bi zaposlili drugih 10.500 da te rupe zatrpava za istu plaću čime bi rješili stvar. Tako bi do 2043 za te iste novce svekupno 21 tisuća ljudi imala stalno radno mjesto. To nam je ujedno najbolji primjer ovog bacanja novca.

  Dok su Kina i druge države bile raspoložene povećavati svoje devizne rezerve sve je bilo OK. Po pitanju inflacije isto je vrijedilo dok su se financijaši „igrali” s novotiskanim novcem na tržištu dionica. Jednostavno taj novac nije u pravom smislu te riječi ulazio u gospodarstvo, ali to nije moglo vječito trajati. Gospodarski šokovi u razdoblju 2019-2021 su razbili stabilnost cijena pa se sada nalazimo na nepoznatom teritoriju.

  Danas kada je inflacija u SAD službeno dostigla 5 % počela su u cijelom svijetu zvoniti zvona za uzbunu. MMF je komentirajući američku situaciju izjavio: „daljnja financijska potpora će dati pomoć gospodarskom rastu, ali će povećati inflaciju”. Uličnim riječnikom tiskanje novca je korisno, ali smo došli do doba kada ono rezultira inflacijom.

  Europska središnja banka i FED glume da će se inflacija vratiti u normalne okvire, ali dosta ljudi im ne vjeruje. Ako pitate Europske središnju banku razlog za inflaciju su ranije niske cijene energije pa će se sve normalizirati. Po njoj korona fond i drugi novostvoreni novac neće imati nikakav utjecaj na inflaciju 2023 godine.

  Istovremeno američki FED drži vrlo slične pozicije. Pozicija središnje banke SAD-a bi bila da je sadašnja inflacija nuspojava korona virusa i gospodarskog rata. U skladu s tim sve će se vratiti u normalu 2023 godine. S tom njihovom analizom se inače ne slažu financijski stručnjaci, ali to je već jedna šira priča.

  Sljedeća godina će biti godina aktiviranja europskog korona fonda i Bidenovog investicijskog plana. U skladu s tim realno je očekivati daljnje pritiske na povećanje inflacije u Europskoj uniji i SAD.

  Govoreći o ovim inflatornim pritiscima ujedno ne smijemo zaboraviti na ostatak svijeta. Veliki broj svjetskih država se zadužio u dolarima ili eurima s promjenljivom kamatnom stopom. Neke od tih država bi se mogle ove i sljedećih godina naći u problemima pri otplati svoga duga. To predstavlja jedan daljnji rizik za svjetsku ekonomiju i posredno za onu u EU i SAD. Taj dio se isto ne smije zaboraviti.