Helikopterski novac
Kao što svi znamo 2020 godina je dokazala neznanje, ne snalaženje epidemiologa u borbi s korona virus pandemijom. Ono što manje nas zna bi bilo da je 2020 godina dokazala neznanje ili otvorena laganja središnjih bankara, financijske industrije i dijela medija.
Ta za nas džep važna laganja/važno neznanje se tiče takozvanog helikopterskog novca. Helikopterski novac predstavlja jasnu alternativu kvantitativnom popuštanju koje se koristi kada se ekonomija nalazi u klopki likvidnosti, znači u recesiji s 0 % kamatnom stopom. U osnovi helikopterski novac predstavlja bezuvjetno direktno davanje novca građanima kako bi ga oni trošili.
U osnovi riječ je o novoj gospodarskoj ideji koja se ozbiljno pojavljuje tek prije 20 godina. Nju su tada prvi put spominjali budući šef američke središnje banke Ben Bernanke, glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvitak Willem Buiter i drugi.
Dok znači ideja o bezuvjetnom davanju novca građanima znači ima podršku ako ništa drugo dijela važnijih ekonomista drugi prije svega vezani s financijskim sektorom ju vatreno napadaju. Govoreći o helikopterskom novcu financijski sektor jasno i kratko tvrdi:”Helikopterski novac je često povezan vezan s hiperinflacijom”. U toj svojoj poziciji oni su podržani od strane Europske središnje banke tako da je njen prvi guverner Otmar Issing dao praktički identičnu izjavu. Nužno nam je ovdje navesti i kako je to Issing izjavio u doba kada je bio savjetnik u Goldman Sachs.
Prošle godine su se te pozicije financijske industrije našle pod konkretnim napadima, pod konkretnim testiranjem. Za razliku od Europske unije koja je neupitna autokracija pa želje stanovnika nemaju nikakve veze s donesenim mjerama SAD je još uvijek kakva takva demokracija. U skladu s tim postalo je nemoguće dalje financirati banke (i slično) kvantitativnim popuštanje,a da građani ništa ne dobiju.
Zbog toga je SAD bio donio odluku o davanju helikopterskog novca svojim građanima. Da riječ je o samo 600 dolara, ali tih sitnih 600 dolara predstavlja probijanje mentalnog bloka da se novac ne smije darovati građanima, da se on može davati prije svega samo financijskom sektoru. Taj novac se nadovezao na onaj u proljeće poklonjen nezaposlenima koji nije bio proizveo inflaciju.
Ova američka odluke je kod financijaša praktički izazvala nervni slom tako da je Mervyn King, bivši guverner britanske središnje banke izašao s tekstom koji govori:”Zašto mi ranije nismo mislili o helikopterskom novcu ? Pa naravno da smo o njemu svi razmišljali počevši od careva Rima, preko Henrika VIII i Weimarske republike pa sve danas do Zimbabvea i Venecuele. Uvijek je završilo s hiperinflacijom”.
Možemo slobodno reći da je riječ o tipičnom financijskom licemjerstvu. Kao što smo ranije pisali Europska središnja banka je između ožujka 2016 i prosinca 2018 godine tiskala 2.6 tisuća milijardi eura i dala ih financijskog industriji. Da su taj novac dali građanima EU svatko od nas bi bio dobio 37.000 kuna.
Dok se to događala u EU i SAD Nizozemska središnja banka je vodila ispitivanje po pitanju utjecaja helikopterskog novca na inflaciju, plaće i ekonomski rast uzimajući u obzir davanje građanima 500 ili 2000 eura. Njihov zaključak je bio da će u slučaju bezuvjetnog jednokratnog davanja novca građanima doći do ekonomskog rasta koji će biti bez ikakvog utjecaja na inflaciju i plaće.
Sve u svemu 2020 biva godina kada je slomljena dogma koja govori da jednokratno davanje novca građanima predstavlja užasnu ideju. S totalnim užasom je financijska industrija promatrala kako odluka SAD-a o drastičnom povećanju potpore nezaposlenima nije dovela do inflacije, a sada ju čeka još veći užas s ovih 600 dolara koje će dobiti svaki građanin.
To danas predstavlja užasni problem za Europsku središnju banku koja tvrdi da se novac može davati jedino bankama, ali……