Izborna demografija

  U SAD su 03. studenog 2020 godine bili održani predsjednički izbori na kojima je dosadašnji predsjednik Donald Trump poražen od izazivača Josepha Bidena. Mi smo na Hladna istina još na dan izbora bili najavljivali Bidenovu pobjedu u ideološki podjeljenom SAD što se na kraju i dogodilo. Može se na bezbroj načina osporavati kako su vođeni izbori, ali činjenica ostaje da je Biden pobjedio. Ako ništa drugo bio je sposobniji u krađi glasova pa je stoga postao predsjednik čime ova priča treba završiti.

  S druge strane priča o izbornoj demografiji neće tako brzo završiti pošto je ona poučna za sljedeće američke, ali i slične izbore u Europi. O ovom pitanju smo bili već govorili praktički odmah po održanim izborima i najnoviji podaci ukazuju da su naše projekcije bile ispravne samo što su novi podaci puno detaljniji i stoga zanimljiviji.

  Za početak ove analize ćemo se baviti s izbornim rezultati po američkim nacionalnim, rasnim grupama. Na predsjedničkim izborima 2020 godine Donald Trump je bio osvojio 58 % bijelih glasova što je identično rezultatu od prije 4 godine dok je istovremeno osvojio 12 % crnih glasova što predstavlja izborni potres u SAD-u. To nam govori da je Trump bio povećao za 50 % broj osvojenih crnih glasova dok je po pitanju hispanskih glasova to povećanje bilo puno manje pošto je ovaj put osvojio 32 %,a 2016 godine 29 % glasova.

  Ako je sve to istina mnogi će se pitati kako je moguće da je Biden ostvario izbornu pobjedu ? Odgovor se nalazi u trećem ili preciznije trećim kandidatima. Na izborima 2016 godine za njih je glasovalo oko 5 % glasača,a njih sada nije bilo pa su svi ili ako ništa drugo velika većina tih glasova je završila kod Bidena. To na primjer znači da je Trump 2016 godine bio osvojio 58 % bijelih glasova, Clinton je bila osvojila 37 %,a treći kandidati 5 %. Na izborima 2020 godine Trump je bio osvojio 58 % bijelih glasova,a Biden njih 41 %, znači 4 % više od Clinton. Kada tome dodamo da je udio bijelaca u populaciji glasača opao s 70 na 67 % dobiva prvi odgovor zašto je Biden pobjedio.

  Drugi razlog za izbornu pobjedu Bidena nalazi ako glasačko tijelo podjelimo po godinama starosti. Biden je na ovim izborima osvojio većinu glasova svih dobnih skupina mlađih od 50 godina. Konkretno govoreći na izborima 2016 godine Trump je bio osvojio dobnu skupinu starosti između 40 i 49 godina, a na ovim izborima ju je izgubio. Osim što je izgubio ovu dobnu skupinu medijska propaganda ili demografska tranzicija su rezultirali i drastičnim povećanjem broja glasova koje je osvojio Biden među najmlađim glasačima.

  Potencijalno je još utjecaj na pobjedu Bidena imala i vjera pošto je on kao katolik osvojio većinu katoličkih glasova, za razliku od Clinton koja je kao metodist izgubila katoličke glasove.

  Izborna lekcija koju su Republikanci neupitno naučili na ovim izborima je da njihova stranka moža osvojiti glasove crnaca i Hispanaca. Posljednji republikanac koji je bio osvojio veći postotak crnačkih glasova je bio Ronald Reagan koji 1980 godine osvaja 14 % crnačkih glasova. Ovi izbori su ujedno pokazali zanimljive rezultate po pitanju glasova Hispanaca. Više hispanskih glasova od Donalda Trump su u posljednjih 40 godine osvojili jedino predsjednici Bush mlađi i Ronald Reagan,a nužno nam je naglasiti kako su oni ranije bili guverneri Texasa i Kalifornije.

  Ukratko govoreći nakon ovih izbora Republikanski lideri sigurno gledaju u smjeru Grega Abbota i Ron deSantisa (na slici) smatrajući ih potencijalnim predsjedničkim kandidatima 2024 godine.