Rat na Kavkazu

  Nakon povratka iz posjeta Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatska Erdogan je dao dopuštenje/naredio napad na Armeniju. Time je rat na Kavkazu prešao u novu fazu.

  U svojoj „mudrosti” Staljin i Lenjin su prije 100 godina povukli kavkaske granice na štetu Armenije. Tijekom povlačenja granica oni su azerbejdžansku enklavu okruženu Armenijom ustupili Azerbejdžanu,a isto su učinili i s armenskom enklavom okruženom Azerbejdžanom.

  Početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća Armenija je u ratu oslobodila svoju enklavu i okupirala 20 % Azerbejdžana. Nakon toga je riječ bila o zamrznutom sukobu sve do prije 2 godine kada Azerbejdžan uz pomoć Turske pobjeđuje Armeniju.

  Tim ratom Azerbejdžan je oslobodio svoj teritorij i u realnosti preuzeo kontrolu nad Nagornim Karabakhom. Opće očekivanje nakon ovog rata biva da je tamošnja kriza okončana i da će države nastaviti mirno živjeti na Kavkazu. To se očekivalo prije svega u Armeniji gdje su na izvanrednim izborima Armenci ponovno izabrali onog koji je izgubio rat.

  U određenom smislu taj mir biva uništen ruskom invazijom Ukrajine. Nakon ove invazije turski predsjednik Erdogan koji je bio izopćen iz zapadnog društva postaje političar kojeg svi traže. Njegovu suradnju istovremeno traže predsjednik Biden i predsjednik Putin što mu daruje slobodne ruke da radi što želi.

  On tu svoju slobodu trenutačno iskorištava za udaranje po Grčkoj i Armeniji. Tijekom prvog incidenta 11 rujna 2022 godine Turska je poslala brod vjerojatno s migrantima prema grčkim otocima. Kako je Grčka policija otvorila vatru brod se povukao u turske teritorijalne vode !?

  Turska je protestirala ovaj napad na „svoj brod” i na tome je stalo. Koliko god da se NATO želi uvući u dupe Erdogana on ne može dopustiti napad na svoju članicu.

  Kako Armenije nije članica NATO nego ruskog vojnog saveza tu imamo drugu situaciju. Ovdje Turska ima potpuno slobodne ruke.

  Tijekom prve polovice rujna Azerbejdžan je dovukao tešku artiljeriju i turske dronove na internacionalno priznatu granicu Armenije. Ta Azerska mobilizacija nije mogla proći bez da ju Armenija pa je ona povećala broj vojnika u graničnoj regiji.

  Dana 13 rujna 2022 u 00:05 sati Azerbejdžan započinje napad teškom artiljerijom na područje Armenije. Pod napadom su se našle područja 7 gradova/općina, a Azerbejdžan je kao razlog za napad naveo neodređene armenske provokacije. Nakon sati borbi nasljedni predsjednik Azerbejdžana izjavljuje da se stanje na granici ove dvije države nalazi pod njegovom kontrolom. Armenija je s druge strane izjavila da je stanje na granici napeto.

  Odgovor na pitanje zašto je sada Azerbejdžan uz podršku Turske napao Armeniju nije teško zamisliti. Rusija koja garantira mir na Kavkazu je zauzeta svojim debaklom u Ukrajini pa Azerbejdžan i Turska osjećaju da mogu kapitalizirati svoju vojnu nadmoć.

  Kako će izgledati to kapitaliziranje nadmoći danas još nitko ne zna. Jedino što se zna je da Europska unija i SAD pozivaju obje strane da se izljube i obustave vojne operacije. Iz vlastitog iskustva svi znamo koliko vrede ti pozivi i koliko vredi europsko izjednačavanje agresora i žrtve !?

  Dok se tako Zapad glupira Erdogan nastavlja sanjati zajednicu turskih naroda od Istanbula pa do kineske granice. Jedini problem se javlja u pitanju da li u njegovom planu postoji mjesto za Armeniju ?

5 1 vote
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
3 Comments
najstarije
najnovije najviše glasova
Inline Feedbacks
View all comments
trackback

[…]   Između tih događaja 2020 i 2022 ništa se nije promjenilo. Ove godine Grčka biva prisiljena otvoriti vatru kako bi spriječila Turski brod da uđe u njene teritorijalne vode dok na Kavkazu Turska i Azerbejdžan pritišću Armen…. […]

trackback

[…] Ono što znamo bi bilo da je manje od mjesec dana kasnije Azerbejdžan napao Armeniju i okupirao dio njenog neupitnog teritorija. Isto tako znamo da je 4 mjeseca nakon dogovora […]

trackback

[…] tijekom 90tih godina do rata u kojem pobjeđuje Armenija i potom do novog 2020. U tom novom ratu Azerbejdžan pobjeđuje Armeniju tako da sada s svih strana okružuje Nagorno Karabakh koji mu se nalazi na milosti i […]

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina