Neotursko carstvo

  Neotursko carstvo je danas gospodarska zajednica koju Erdogan pokušava formirati nakon svojih prethodnih neuspjeha. Činjenica da ovu zajednicu pokušava formirati predsjednik Erdogan ne znači da ona predstavlja samo njegove želje. Taj dio nikada ne bi smjeli zaboraviti.

  Erdoganovim slanjem vojnika u Libiju, Siriju, Irak kao i sudjelovanjem u ratu Armenije i Azerbejdžana smo se ovdje već bavili. Isto tako smo govorili o turskim pokušajima aneksije grčkog mora i kako je Francuska jedina skočila u pomoć Ateni. Te Turske ratne igre, provokacije nas ne smiju zaslijepiti prema Erdoganovom end game scenariju.

  Taj end game scenario Erdogana i turske elite je obnova sna Enver Pashe s početka 20 stoljeća. To je san o panTurskom carstvu od granice Kine pa sve do Balkana. U ime tog sna Turska je bila izvršila genocid Armenaca i ujedno vodila najluđe bitke Prvog svjetskog rata.

  Prije sada već više od 100 godina Turski gerilci su se u središnjoj Aziji borili zajedno s Britancima protiv vojnika Njemačke, Austro-Ugarske i Rusije. U tom pokušaju formiranja Turskog carstva u središnjoj Aziji Istanbul je krajem 1918 imao podršku velikih sila koju danas nema.

  To ne smijemo zaboraviti kada danas govorimo o događanjima na Kavkazu i u središnjoj Aziji. U skladu s tim ambicijima Turska je 16 lipnja 2021 godine u mjestu Šuša potpisala sporazum o savezništvu s Azerbejdžanom. Riječ je o gospodarskom, infrastrukturnom i sporazumu o vojnom savezništvu protiv trećih agresivnih strana. U vojnom dijelu sporazuma piše da će Turska pomoći Azerbajdžanu i Azerbejdžan Tursku ako budu napadnute od treće strane.

  Trenutačno ta treća strana mogu biti jedino Armenija, Gruzija, Rusija ili Iran. Ako dodamo tome da je definicija napada u moderno vrijeme prilično neodređena možemo razumjeti reakcije ovih država. Zbog prošlogodišnjeg rata Armenci su njime užasnuti,a niti Rusima nije svejedno.

  Iz perspektive Azerbejdžana ovaj sporazum predstavlja još jednu njegovu pobjedu pošto on postaje nervni centar novog carstva. Glavni infrastrukturni dio ovog povezivanja država s većinskim Turkiskim stanovništvom čine dva koridora.

Prvi je južni, Lapus-Lazuli koridor koji preko Baku-a veže Istanbul s Kabulom. Politički dogovor o ovom koridoru su države potpisale u siječnju 2021 godine. Drugi koridor je sjeverni,a on povezuju Tursku ponovno preko Azerbejdžana s Kazahstanom i Kinom. Nervni centar sjevernog koridora koji kao i južni istovremeno zaobilazi Iran i Rusiju predstavlja luka Aktaj. Riječ je o Kazahtanskoj luci na Kaspijskom moru čije proširivanje biva dogovoreno tijekom proljeća 2021 kako bi se povećao njen kapacitet.

  Ukratko cilj svih ovih novopotpisanih dogovora je formiranje teritorijalnog zajedništva Turkijskih naroda, država. Glavni problem za Tursku je da se nervni centar svih planova koji su ove godine pokrenuti nalazi u Azerbejdžanu. Turska je daleko najmoćnija država Turkijskih naroda, ali…

  U određenom smislu možemo reći da su Gruzijci zahvaljujući svojim dogovorima postali počasni član ove grupacije. Armenci se danas opravdano nalaze u panici, Rusija nijemo bjesne dok je Iran uplašen. Strah Irana se temelji na velikom broju Azera koji su njegovi državljani. Iz njegove perspektive pitanje svih pitanje je što Turski savez misli o njima i koliko su lokalni Azeri lojalni Teheranu ?