Zangezur koridor

  Posljednje teoretsko pitanje oko kojeg se može voditi rat na Kavkazu je Zangezur koridor. Riječ je o koridoru koji predstavlja mokri san Turske,a noćnu moru Irana i Armenije.

  U određenom smislu stanovnici šire kavkaske regije se dijele na starosjedilačke narode koji su tamo živjeli još prije doba Isusa i one koji su se kasnije doselili. Među starosjedilačke narode spadaju Perzijanci (Iranci), Gruzijci i Armenci. Riječ je o narodima koji su za razliku od starih Asiraca i kavkaskih Albanaca uspjeli preživjeti pohode Huna, Arapa, Mongola i Turaka.

  Na području Kavkaza smo tijekom života Isusa imali više ili manje neovisna „nacionalna” kraljevstva Iberije (Gruzija), Armenije, Kavkaske Albanije i Partije (Perzija). Tome trebamo dodati da je političkim sporazum Rimskog principata i Partskog kraljevstva bilo zaključeno da su Armenci u „stvarnosti” Perzijanci. U skladu s tim član kraljevske dinastije Partije (Perzije) će biti kralj Armenije,a na poziciju ga potvrđuje rimski car.

  Tijekom sljedećih 2 tisuće godine Armenija, Gruzija i Perzija će propadati samo da bi potom kao feniks nikli ponovno iz pepela. To se neće dogoditi i s Kavkaskom Albanijom koja nakon tisuću godina postojanja propada 822 godine bez da ikada uskrsne. Nju je bila anektirala tadašnja Perzija samo da bi ju potom Turci osvojili i iz ove Albanija napravili današnji Azerbejdžan.

  Kao i na Balkanu tako i u široj Kavkaskoj regiji povijest živi i dan danas. Nema veze što govorimo o 500 ili 1000 godina starima odnosima oni danas imaju utjecaj na moderne odnose. Gruzija koja je uspjela preživjeti mongolsko-turske invazije je naučila živjeti s susjednim turskim državama pri čemu za slučaj potrebe uvijek imaju pomoć Rusije. U skladu s tom „povijesnom školom” kršćanska Gruzija je danas pridruženi član udruženja Turskih država.

  Riječ je inače o udruženju koje predstavlja Erdoganov san neoTurskog carstva. Riječ je o udruženju, carstvu čiji cilj je da se prostire od Istanbula pa sve do Kine. Iz turske perspektive lijepo je imati kršćansku Gruziju u tom savezu, ali još ljepše bi bilo da se nju izbaci iz ove unije. To dovodi do pitanja nasilnog otvaranja takozvanog Zangezur koridora malene širine uz današnju granicu Armenije i Irana.

  Rat Armenije i Azerbejdžana potpomognutog Turskom za Nagorni Karabakh je završio mirovnim sporazumom 2020 godine. U njima poražena Armenija priznaje da je Nagorni Karabakh u kojem većinski žive Armenci teritorij Azerbejdžana. To nije bilo dovoljno niti Alijevu niti Erdoganu koji su nametnuli u mirovni sporazum takozvani Zangezur koridor.

  Iz Armenske i svjetske perspektive riječ je o koridoru po kojemu bi se kretali „zatvoreni” vlakovi iz Azerbejdžana prema Nahedževanu i Turskoj slično kao sada za Kalinjingrad. Iz Azersko-Turske perspektive riječ je o dijelu nacionalnog armenskog teritorija koji Azerbejdžan treba anektirati. Azerbejdžan je još 2021 direktno zaprijetio ratom u cilju aneksije ovog područja ako ga Armenija ne ustupi dobrovoljno.

  Sada tu u igru osim politike ulaze i povijesni odnosi. Iran je i ako potpuno ignoriramo politički eksplozivnu situaciju uvijek promatrao Armeniju kao svog jedinog prijatelja. Po riječima iranskog ministra vanjskih poslova Armenija je Iranski prozor u svijet čime sve biva rečeno.

  Kada bi Azerbejdžan diplomatski ili vojno osvojio Zangezur koridor tada Iran više ne bi imao granicu s Armenijom. Time bi s Armenci našli na milost i nemilost panTurskog carstva koji bi ih okruživao s svih strana što Iran odbija prihvatiti.

  Jednostavno govoreći Iranci smatraju Armence srodnim narodom za kojeg su se bez obzira na sve spremni boriti. To su dokazali tijekom jeseni 2022 godine kada je Azerbejdžan prijetio aneksijom koridora. Iran je tada mobilizirao svoje vojne snage u blizini granice s Armenijom kao dokaz toga da će vojno intervenirati u slučaju invazije.

  Kako se zbog iranskih vojnih prijetnji Azerbejdžan i Turska ne usuđuju napasti Armeniju Erdogan u lipnju bijesno izjavljuje: „problemi s Zangezur koridorom se ne nalaze u Armeniji nego Iranu”. S tim se slaže i Izrael čiji medijski kanal i24 news javlja da Iran naoružava Armeniju i drži gardijske korpuse uz granicu kako bi na poziv Erevana obranili Armeniju.

Jučerašnjom Azerbejdžanskom invazijom Nagorno Karabakha se na kraju ništa nije promjenilo. Nagorno Karabakh je iz perspektive svih izgubljeni slučaj pa je ovo u stvarnost rat za Zangezur. Ovim ratom Azerbejdžan želi prisiliti Armeniju da ustupi koridor. Ruska državna televizija RT je povodom invazije izjavila da Armenija nije ustupila Zangezur kao što je trebala. Iranska državna televizija je s druge strane izjavila da Azerbejdžan ne može anektirati Zangezur i da će ga Iran braniti.

  Pitanje svih pitanja sada biva što će Zapad učiniti ako tamo izbije opći rat za Zangezur koridor/Armeniju ? Da li će podržati Iransku teokratsku demokraciju koja štiti Kršćane ili turske muslimanske države ? Nas je strah dati odgovor na ovo pitanje pošto ga na žalost pretpostavljamo.