Armenska mora
Praktički tisuću godina nakon sklapanja sporazuma s kojim je propalo Armensko kraljevstvo Armenija je izgubila rat s Azerbejdžanom. Tim porazom je započela nova Armenska mora.
Armenski kralj Ovanes-Smbat koji se nalazio u građanskom ratu s mlađim bratom sklapa krajem 1022 godine dogovor s bizantskim carem Bazilijem II u skladu s kojim će Armenija biti anektirana od Bizanta nakon njegove smrti. Samo pola stoljeća kasnije Bizant koji je smanjio poreze bogatima i povećao siromašnima biva pregažen od strane Turaka Seldžuka čime Armenija pada pod Tursku vlast.
Nakon Turskog genocida Armenaca u 20 stoljeću Sovjetski savez pomaže Turskoj u ratu s Grčkom sve u cilju formiranja što bližih odnosa s njom. Jedna od nuspojava ove sovjetske politike prije stotinu godina je formiranje malene Sovjetske Armenije. To je postignuto na način da su Armeniji oduzete pokrajine Nahičevan s Azerskom većinom i Nagorno-Karabakh s Armenskom većinom i pripojene Azerbejdžanu kao autonomne pokrajine.
Nagorno-Karabakh će na kraju postati centar sukoba Armenije i Azerbejdžana po raspadu Sovjetskog saveza. U prvom ratu koji završava 1994 godine će Armenije pobjediti, ali ona neće niti anektirati Nagorno-Karabakh niti priznati njegovu neovisnost.
Od tada pa do danas se puno stvari promjenilo što je svima u Erevanu postalo jasno nakon poraza u ovogodišnjem ratu. Geopolitička situacija Armenije se drastično pogoršala nakon prvo revolucije u Gruziji, a potom i tamošnjeg rata Gruzije i Rusije.
Danas kao i proteklih 30 godina na zapadu od Armenije se nalazi velika Turska koja vrši potpunu blokadu granice s Armenijom. Na istoku se nalazi naftom bogati Azerbejdžan s kojim je Armenija ratovala. Južno od Armenije se nalazi Iran u kojemu živi više Azera nego u Azerbejdžanu, a na sjeveru je duboko problematična Gruzija.
Ovaj jedini kršćanski susjed Armenije je iz perspektive Armenaca duboko problematičan danas isto tako kako je bio problematičan odmah po genocidu. Nakon kolapsa Ruskog carstva bila je stvorena kratkotrajna Kavkaska republika koja nestaje kada Gruzija sklapa dogovor s Njemačkom i Turskom 1918 godine ostavivši tako Armeniju da se sama suoči s Turskom vojskom.
Danas tijekom ovogodišnjeg rata Gruzija je blokirala sve dostave oružja Armenije na čime joj je osobno zahvalio nasljedni predsjednik Azerbajdžana Ilham Aliyev dok je istovremeno dopustila da Turska preko njenog teritorija dovozi vojnike ISIS-a, Al-Nustre i vojnu opremu Azerbajdžanu pa slobodno možemo reći da je sklopila savez s Turskom i zabila nož u leđa Armeniji. Tim potezom Gruzije geopolitički gledajući Armenija je postala kršćanski otok u muslimanskom, neprijateljski nastrojenom moru.
Jedini neupitni saveznik Armenije je tijekom posljednjih desetljeća bila Rusija, ali kada nakon armenske revolucije 2018 godine na vlast dolazi Nikol Pashinyan stvari se mijenjaju. Ranije dok se nalazio u opoziciji ovaj političar koji će formirati vladu s članovima „nevladinih” organizacija financiranih od strane američke i europskih vlada je tražio izlazak Armenije iz Ruskog gospodarskog saveza i iz vojnih dogovora s Rusijom pa stoga….
To je dovelo do očekivanog zahlađenja odnosa s Rusijom, ali istovremeno nije donijelo baš nikakvu korist od zapada. Europska unija je jednostavno govoreći tiho stajala dok su se granice na Kavkazu mijenjale u ratu na kraju kojeg je možemo to slobodno reći Armenija kapitulirala.
Čak i da dođe do nove revolucije kojom će biti oborena Nikolova vlada što sada možemo očekivati geopolitička situacija Armenije se neće promjeniti. Ona će i dalje ostati kršćanski otok u muslimanskom moru kojemu zbog Gruzijske blokade nije moguće dostaviti nikakvu pomoć tijekom nekog budućeg sukoba.
Sadašnja ili buduća vlada Armenije će biti prisiljena izmisliti način kojim će izaći iz ove geopolitičke noćne more kako bi osigurala preživljavanje Armenaca u njihovoj postojbini.
[…] Vojnim porazom Armenije u ratu s Azerbejdžanom dobar dio Nagorno Karabakha je prešao u ruke pobjednika stvarajući tako političku krizu u […]
[…] Sovjetskog saveza. Glavni problem te izjave je u riječi mirni pošto on nije bio miran. Tu imamo rat Armenije i Azerbejdžana, građanske ratove u Azerbejdžanu, Gruziji, Tadžikistanu kao i etnička čišćenja. Sigurno je […]
[…] Prvu veliku javnu reklamu turske bespilotne letjelice dobivaju tijekom rata Armenije i Azerbejdžana. Tijekom ovog vojnog sukoba one su zajedno s sirijskim fundamentalistima omogućili Azerbejdžanu […]
[…] Na kraju red nam je spomenuti pozicije bivših sovjetskih republika, danas država. Armenija i Azerbejdžan koji imaju isti odnos kao Pakistan i Indija nisu osudili Rusiju. Jedina država na Kavkazu koja ju […]
[…] Turska. Prozapadni premijer Armenija Nikol Pašinjan je politički preživio vojni poraz u ratu za Nagorni Karabah i ove godine bio ponovno […]
[…] Od propasti Sovjetskog Saveza do kraja rata 2020 godine Nagorni Karabakh je bio autonomno područje koje postoji…. Mirovnim sporazumom ova regija je službeno ponovno postala autonomno područje Azerbejdžana u […]
[…] Iako se na zapadu često govori da je riječ o proruskoj vladi to definitivno nije istina. Tijekom rata Armenija i Azerbejdžana podržanog od Turske Gruzija je stala na Tursku stranu blokadom ruske pomoći […]