Stopa radne aktivnosti migranata
Početak godine predstavlja razdoblje prvih statističkih podataka koji bivaju pušteni u javnost pa je u skladu njemačkom točnošću tamošnja agencija za migrante izašla s novim izvještajem. Za razliku od prethodnog koji se bavio njihovom edukacijom i dokumentima ovaj se bavi radnom aktivnošću azilanata u Njemačkoj.
Kako se ovi novi statistički podaci bave s neEU migrantima koji su došli između 2013 i 2016 godine i to ne na osnovu poreznih ili nekih drugih čvrstih podataka nego samo na osnovu izjava samih migranata oko njihove točnosti se može postaviti jako puno pitanja. Da se htjela napraviti profesionalna,a ne PR analiza radne aktivnosti migranata uzeli bi se podaci iz porezne službe što iz razloga koje samo možemo pretpostaviti nije učinjeno.
Bez obzira na činjenicu da govorimo o prije svega PR analizi u njoj nalazimo nekoliko zanimljivih podataka. Novinska agencija Evangeličke crkve u Njemačkoj je s oduševljenjem dočekala ove podatke koji navodno govore da je 49 % migranata koji su došli našlo posao tokom prvih 5 godina boravka. Pri tome se još dodatni vole naglašavati kako ih danas veći postotak radi nego što ih je u istom razdoblju bilo radilo migranata koji su došli u Njemačku tokom jugoslavenskih ratova. Kada se ta usporedba između ove dvije grupe migranata naglašava najčešće se ciljano ignorira što se smatralo zaposlenjem 90tih godina dvadesetog stoljeća, a što danas 20 godina kasnije.
Gledajući te današnje radne podatke koji su sami migranti naveli kada su bili pitani njih 68 % danas radi, ali stvar je malo kompliciranija nego što to ovaj postotak daruje. Za početak oko dvadesetak posto njih ide na plaćenu edukaciju koju na kraju krajeva netko, prije svega država financira čime dolazimo do tih famoznih 49 % zaposlenih. Time ova naša matematika ne završava pošto njih dodatnih 12 % radi jako malo, gotovo pa ništa. To su najčešće maleni poslovi za koje osoba po njemačkim zakonima ne može biti plaćena više od 450 eura mjesečno što znači da osoba i dalje financijski gotovo potpuno ovisi o državnim socijalnim davanjima. Tek kada sve to odbijemo dolazimo do postotka migranata u Njemačkoj koji su danas u pravom smislu te riječi radno aktivni. Na kraju tako ispadne da samo 36 ili 37 % migranata u Njemačkoj po svojim vlastitim riječima u potpunosti radi ne uzimajući uopće u obzir da li su njegova primanja dovoljno visoka da ne prima socijalnu pomoć.
Sada kada uzmemo u obzir ove stvarne podatke o radnoj aktivnosti neEuropskih migranata dolazimo do zaključka da je Hans-Werner Sinn s IFO instituta u Njemačkoj još kada je 2014 godine govorio bio u pravu. On je prije početka migrantske krize tvrdio da u prosjeku svaki neEU migrant tokom svog života u prosjeku košta Njemačku 79.100 eura pa se stoga protivio njihovom dolasku u Njemačke. Zanimljivo u tom njegovom govoru bi bilo da je predsjednik jednog od najvažnijih ekonomskih instituta 8 mjeseci prije izbijanja migrantske krize navodio ekonomske razloge za neprihvatanje neEU migranata….
[…] su kritičari njene politike, ali tko je stvarno prenosio što laprdaju Varoufakis (euro), Hans Werner-Sinn (migranti) i poslovni lideri (energija). Njihove izjave su se prenosile samo u cilju dokazivanja da […]
[…] Njemačku je inače bio izašao IFO institut cjoš prije prethodno izbjegličke krize. Riječ je bila o 79 100 eura !? Zbog toga ćemo samo navesti da tih 20 tisuća eura predstavlja kap u moru bez da raspravljamo o […]