Ovogodišnje energetske igre
Ovogodišnje energetske igre su rezultirale našim ekstremno visokim cijenama plina i goriva. Sljedeće godine to će nam se prebaciti i na nove cijene električne energije.
Za početak najbolje je da idemo odmah direktno u glavu o visokim, previsokim cijenama goriva. Cijena nafte na svjetskom tržištu se proteklih mjeseci kretala između 70 i 80 dolara po barelu. Da li će ona takva biti i sljedeće godine nitko ne zna, a nama to ovdje nije niti važno.
Sve u svemu cijena nafte na Londonskom tržištu je 21 prosinca iznosila 73,83 dolara. Istovremeno cijena benzina na benzinskim postajama nam je iznosila između 11,05 i 11,35 kuna.
Ako vratimo kalendar tri godine unatrag otkriti ćemo da je 2018 cijena nafte na svjetskom tržištu bila identična. Tada se benzin na postajama prodavao po prosječnoj cijeni od 10,22 kune po litri !? Iz toga možemo zaključiti da smo pri istim svjetskim cijenama plaćali 10 % niže cijene goriva.
Ta naša primjedba možda i nije najpoštenija jer tijekom ovog razdoblja bilo fluktuacija u tečaju eura i dolara. Zbog toga je vjerojatno puno bolje cjenovne usporedbe između 2012 i 2021 godine. Te 2012 godine je svjetska cijena nafte 53 % veća nego danas,a ona na postajama je bila 10 % manja. Dok je te godine svjetska cijena nafte iznosila 112 dolara, ona na benzinskim postajama je bila 10,25 kuna !?
To bi bio naš najkraći komentar o cijenama goriva u Hrvatskoj. Smatramo da smo time ujedno sve rekli o navodnoj tržišnoj ekonomiji u kojoj mi živimo.
Drugi dio naše priče vodi do iznimno visokih cijena plina u Europskoj uniji. Kako god da gledamo, okrenemo se vidjeti ćemo da je cijena plina eksplodirala zbog europskih odluka, a ne tržišnih kriterija.
Za početak navesti ćemo ono što smo govorili u studenom. Tada smo citirali Europsku povjerenicu za energiju koja izjavljuje da Europska unija ima dovoljno zaliha plina za pokriti potrebe tijekom ove zime. To nam ukazuje da nije bilo nikakvih razloga za paniku.
Osim umjetno izazvane histerije koja je dignula cijene plina Europa je suočena i s drugim ozbiljnim problemom. Ovdje govorim o plinovodu Sjeverni tok 2 koji treba dovoditi plin direktno iz Rusije u Njemačku.
Odluka Njemačke vlade donesena 16 studenog 2021 o odbijanju davanju dopuštenja za rad plinovoda se odrazila na cijenu. Nakon izlaska ove vladine odluke u javnost europska cijena plina je bila odmah skočila 17 %.
Iz toga nije teško zaključiti vezanost početka rada plinovoda Sjeverni tok 2 i cijena plina u Europskoj uniji. Zbog toga nam je red upitati se zašto Njemačka odbija dati dopuštenje za rad ovom plinovodu od kojeg će ona imati koristi ?
Odgovor na ovo pitanje nalazimo u službenom dokumentu koji su potpisali Njemačka i SAD. Po riječima bivše ministrice vanjskih poslova Austrije Karin Kneissl u tom sporazumu se navodi da će u slučaju militarizacije situacije Rusije i Ukrajine Njemačka uvesti sankcije. U tom sporazumu se ne navodi jasna definicija takve situacije, ali sadašnja propaganda nam vjerojatno dava odgovor.
Dok trenutačno zapadni mediji histerično pišu laži o potencijalnoj ruskoj invaziji Ukrajine Njemačka je donijela negativnu odluku o plinovodu. To je neupitno jedna od vrste sankcija koje istovremeno nisu službene sankcije. Možemo reći da je to ono što politički patuljci najviše vole.
Nadam se da smo ovim tekstom uspjeli barem djelomično objasniti zašto su ove godine porasle cijene energije. O tematici se može još puno detaljnije govoriti, ali cilj nam je bio samo ukazati na glavne energetske trendove.
Za kraj ćemo još samo napomenuti da Karin Kneissl spada u grupu bivših dužnosnika pod ruskim utjecajem. O njima smo bili ranije pisali !?