Mađarska na Istočnoj fronti

  Mađarska na Istočnoj fronti govori o razlozima ulaska ove države u Drugih svjetski rat. Osnovni razlozi za svu politiku Mađarske nakon 1919 postaje poništavanja sporazuma iz Trianona kojim je okončan Prvi svjetski rat. Mirovnim sporazumom iz Trianona Mađarska je izgubila 62 % stanovnika i 67 % teritorija čime je sve rečeno.

  U skladu s tim strateški cilj Mađarske je od prvog dana bio povratak izgubljenih teritorija. Sam Adolf Hitler je tijekom sastanka s vladarem Mađarske Miklosom Horthijem izjavio da on ne može očekivati povratak svih teritorija. To je predstavljalo razočaranje za Mađarska, ali potom dolazi do teritorijalnog proširenja bez proglašavanja rata.

  Prvo je Mađarska dobila 12 tisuća četvornih kilometara s većinskim mađarskim stanovništvom od Čehoslovačke. Nakon ove aneksije 1938 godine slijedi i ona 1939 kada Mađarska od Slovačke dobiva novih 12 tisuća četvornih kilometara. Slična situacija se ponovila i 30 kolovoza 1940 godine kada Mađarska dobiva sjevernu Transilvaniju. Riječ je bila o 43 tisuće kvadratnih kilometara i 2 i pol milijuna stanovnika. Ukratko Mađarska je bez objave rata povećala svoj teritorij za 50 % u samo dvije godine.

  Ta priča o uspjehu bez gubitka života završava 3 travnja 1941 kada premijer Mađarske vrši samoubojstvo. On je to učinio iz protesta protiv Mađarske objave rata Jugoslaviji čime će državna sudbina biti odlučena.

  Za razliku od Rumunjske i Finske u formiranju Operacije Barbarossa nitko nije računao na sudjelovanje Mađarske. Sam Adolf Hitler se protivio sudjelovanju Mađarsku znajući snagu njene vojske i plašeći se njenih novih teritorijalnih zahtjeva. Jedina osoba koja je aktivno sanjala sudjelovanje Mađarske u invaziji SSSR-a je bio njen vojni zapovjednik Henrik Werth.

  Nakon Njemačke objave rata SSSR-u Molotov je 23 lipnja 1941 kontaktirao Mađarsku. Njegova poruka je glasila da Sovjetski savez nema neprijateljski odnos prema Mađarskoj i podržava njeno širenje na račun Rumunjske. Kako Mađarski nije imala niti jedan razlog za objavu rata njega je trebalo stvoriti. Do toga dolazi kada u stvarnosti nepoznati avioni 26 lipnja 1941 napadnu vlak na mađarskom teritoriju. Sljedećeg dana Mađarska je bez objave rata napala SSSR.

  Praktički prije završetka ljeta 1941 Miklos Horthy razumije da je počinio kolosalnu grešku. Zbog toga je otpustio Henrika Wertha, a kasnije će otpustiti i odgovorne ministre. U prvoj ratnoj godini Mađarske sudjeluje s 50 tisuća vojnika, ali pod pritiskom Njemačke taj broj se 1942 povećava na 200 tisuća.

   Tijekom operacije Uran kojom je 6 armija na čelu s generalom Paulusom zarobljena u Staljingradu Crvena armija je napala Rumunjske vojnike. Vodeći se istim principom napadanja Njemačkih saveznika Crvena armija 13 siječnja 1943 napada Drugu armiju Mađarske. Rezultat je bilo njeno potpuno uništenje. Mađarska je tijekom ove bitke izgubila više od 100 tisuća vojnika i 80 % sve opreme na istočnom frontu čime završava njena ratna priča.

  Još prije ove vojne katastrofe vlada Mađarske započinje pregovore o primirju s saveznicima. Kako su ovi pregovori trajali od kraja 1942 pa sve do rujna 1943 Njemačka je bila o svemu obavještena. U skladu s tim tijekom rujna 1943 Hitler naređuje stvaranje vojnih planova za okupaciju Mađarske. Ti planovi će rezultirati uspješnom okupacijom 19 ožujka 1944 godine kada de facto prestaje postojati neovisna Mađarska. 

  Koji su bili strateški ciljevi Mađarske tijekom invazije Sovjetskog Saveza praktički nitko ne zna. U najboljem slučaju cilj je bio dobivanje južne Transilvanije koju bi trebao Hitler oduzeti Rumunjskoj i dati Mađarskoj. Zbog nepostojanja jasnih ciljeva rat je bio iznimno nepopularan što priznaje i sam premijer Mađarske Geza Latakos.