Finska u Drugom svjetskom ratu

  Finska u Drugom svjetskom ratu nam govori kako se ova malena demokracija ponovno našla u ratu s SSSR-om. Do objave rata je došlo 25 lipnja 1941, dok je prvi vojni napad s teritorija Finske izvršen 29 lipnja 1941.

  Priča o Finskoj i SSSR-u u Drugom svjetskom ratu je jedna od najproblematičnijih priča. Finska koja se nalazila u personalnoj uniji s Ruskim carstvom stječe svoju neovisnost 1917 godine. Tada je tu neovisnost osobno bio potpisao Staljin koji tadi vrši dužnosti ministra zaduženog za nacionalne manjine.

  Nakon neovisnosti došlo je do građanskog rata između bijelih i crvenih u kojemu bijelu ostvaruju pobjedu. Po završetku ovog rata Finska odlučuje iskoristiti građanski rat u Sovjetskoj Rusiji pa joj objavljuje rat koji će izgubiti. Mirovni sporazum je na kraju potpisan 1920 godine.

  Tijekom jeseni 1939 godine Sovjetski Savez u pregovorima s Finskom insistira da mu ova prepusti teritorij u blizini Lenjingrada. Ultimativno su tražili taj teritorij i nudili drugi u zamjenu za to. Finska je odbila ove zahtjeve pa joj je SSSR objavio rat. U Zimskom ratu Crvena armija se osramotila, ali je na kraju uspjela slomiti malobrojne Fince.

  Nuspojava Zimskog rata je bila odluka Finske da uđe u vojni savez s Hitlerom tijekom prve polovice 1940 godine. Još u doba Zimskog rata Hermann Goring je obavjestio Finsku da će uskoro izbiti rat Njemačke i SSSR-a. U toj tajnoj poruci on obavještava Helsinki da potpiše kakav god može mir s SSSR-om pošto će im sav teritorij kasnije biti vraćen.

  Pošto su Finska i Njemačka potpisale dogovor o savezništvu prvi Njemački vojnici dolaze na teritorij novog saveznika u rujnu 1940 godine. Strateški cilj Finske u ovom savezništvu je bio povratak izgubljenih teritorija zajedno s državnim proširenjem u smjeru istoka. Finci su bili oduševljeni ovim savezništvom, ali ne i njihov politički i vojni vrh. Premijer Ryti i zapovjednik finske armije Mannerheim su smatrali savezništvo nužnim zlom.

  Na dan kada započinje Njemačka invazija na Sovjetski savez na Njemačkom radiju je pročitana izjava koja šokira Helsinki. Ona je tvrdila da se na sjeveru Europe Njemačke divizije bore rame uz rame s Finskim divizijama koje brane Finsku. Izjava je bila nezgodna za vladu koja je formalno bila neutralna, ali su Sovjetska zračna bombardiranja riješila njen problem.

  Prvi vojni napad s teritorija Finske na SSSR je izveden 29 lipnja 1941 godine nakon čega na ovom području započinje otvoreni rat. Između srpnja i prosinca 1941 će napredovati do pozicija zapadno od jezera Onega. Ti početni uspjesi su među stanovnicima ponovno doveli do sna o formiranju Velike Finske koji ubrzo potom umire. Do ubrzane smrti sna o Velikoj Finskoj dolazi nestašicom hrane tijekom zime 1941/42 praćeno zaustavljanjem napredovanja vojnika.

  Nakon poraza Talijana, Mađara i Rumunja na istočnom frontu 1942 i početkom 1943 godine Hitler je još jedino poštivao Fince. Finci su s svojih 16 divizija nastavili rat i uspjeli čak odbiti veliki sovjetski napad iz ljeta 1944 godine, ali to je bio kraj. Kada je Hitler pitao finskog predsjednika “Da li ćete ostati naši saveznici ?” ovaj mu je odgovorio:”Dok sam ja predsjednik mi ćemo biti s Vama”.

  Ubrzo potom on je podnio ostavku na položaj predsjednika i Finska je sklopila mirovni sporazum s Sovjetskim savezom. Njegovi uvjeti su bili teži nego oni nakon Zimskog rata, ali Finska je ostala neovisna i pošteđena ratnih razaranja.