G20 u Rimu

  G20 u Rimu će se održati 30 i 31 listopada. G20 je inače skupina 19 država i Europske unije koja raspravlja o brojnim pitanjima.

  Članice skupine G20 čine 90 % svjetskog BDP-a, 80 % svjetske trgovine i u njima živi 2/3 stanovnika svijeta. Drugim riječima članice G20 u pravom smislu te riječi kontroliraju svijet pa kada nastupaju zajedno mogu provesti svjetske reforme.

  Na ovogodišnjem okupljanju će se pojaviti predsjednica država saveza NAFTA, predsjednici država BRICS-a , Južne Koreje, Japana, Turske, Ruande, Konga, važnijih članica Europske unije, kralj Saudijske Arabije i sultan Bruneja.

  Glavni mogući problem za ovo okupljanje mogu biti demonstracije protiv korona cijepljenja u Italiji. Iako one do sada nisu izvukli na ulice iznimno veliki broj demonstranata to se može promjeniti. Jednostavno govoreći okupljanje predsjednika država i vlada najjačih država svijeta predstavlja PR magnet za demonstracije.

  Prije samog okupljanja najviših dužnosnika već su održani sastanci na nižoj razini. Kao primjer toga ćemo ovdje navesti okupljanje ministara zdravlja koji su 06.09.2021 potpisali zajedničku izjavu. U njoj se pored ostalog spominje jačanje podrške Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i promociji zdravog, aktivnog života ljudi.

  Očekuje se da će G20 okupljanje u Rimu proći u svađi između država koje su na njemu prisutne. Glavni razlog za vatrenu raspravu, svađu su državne politike po pitanju globalnog zagrijavanja.

  Prije svega zapadne države insistiraju da se trebaju prestati koristiti fosilna goriva. One traže od drugih država da potpišu obvezu o dostizanje neto zero u ispuštanju stakleničkih plinova. Tako nečemu se najoštrije protive Australija, Brazil, Indija, Indonezija, Kina i Saudijska Arabija. Ove države navode kako bi takva odluka usporila zaustavila njihov razvoj pa ju ne žele potpisati.

  Konkretno Zapad traži da ove države potpišu zapadnu deklaraciju imena „Methane pledge”. Riječ je o deklaraciji koju su potpisali samo SAD i EU, a koja traži da se smanji ispuštanje metana za 30 % do 2030 godine. U određenom smislu jedan od ciljeva ove deklaracije je staviti čep u guzicu krava i svinja da ne ispuštaju vjetrove.

  Tom prijedlogu se najoštrije protive Brazil, Indija, Kina i Rusija. Zbog toga nitko osim diplomata koji sudjeluju u pregovorima ne zna kako će ovo pitanje biti rješeno.

  Drugu identičnu situaciju imamo po pitanju termoelektrana na ugljen. Zapad traži da se one prestanu koristiti što nije realno. 65 % električne energije u Indiji proizvode elektrane na ugljen što njihovo zatvaranje do 2030 predstavlja nemogućom misijom. Odgovor na to je prijedlog Australije da se dopuste elektrane na ugljen koje ispuštaju manje stakleničnih plinova. Pragmatik bi prihvatio ovaj prijedlog, ali u zapadnoj politici imamo jako malo pragmatičara…

  Te sve ovdje navedene prijedloge zapadne članica skupine država G20 žele zacementirati inspekcijama. Njihov cilj je nagovoriti na primjer Kinu i Indiju da dopuste internacionalne inspekcije. Te inspekcije bi potom svake godine provjeravale da li i kako na primjer Kina ispunjava klimatske ciljeve skupine G20.

  Odgovarajući na ove pregovaračke pozicije zapada u skupinu G20 čovjek se upita zdravlje onih koji ih određuju. Potpuno razumno pitanje glasi:”Kada su oni posljednji put bili kod psihologa i psihijatra ?”

  Do ideje da će regionalne i svjetske sile dopustiti zapadne inspekcije na svom teritoriju mogu doći samo poremećene osobe.

  Iz svega navedenog možemo samo očekivati da će okupljanje G20 u Rimu završiti s praznim frazama. Normalno to će se dogoditi ako demonstranti u Rimu ne uspiju blokirati ovo okupljanje šefova država i vlada.

5 3 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
1 Comment
najstarije
najnovije najviše glasova
Inline Feedbacks
View all comments
trackback

[…] G20 u Rimu […]

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina