Kubanska devalvacija

  U teoriji jedan od posljednjih komunističkih rajeva je početkom ove godine krenuo u reformu čiju osnovu čini jedna najvećih devalvacija u povijesti.

   Tijekom doba Hladnog rata kubansko gospodarstvo je funkcioniralo po sistemu da je SSSR kupovao kubanski šećer po cijenama koje su 200 ili 300 % veće od tržišnih i potom prodavao Kubu naftu po cijenama koje su 200 ili 300 % niže od tržišnih. Raspad SSSR je doveo do prestanka postojanja ovih subvencije pa je Kuba bila proglasila devedesete godine dvadesetog stoljeća svojim specijalnim razdobljem.

  To specijalno razdoblje općih nestašica da ne govorimo konkretno i gladi prestaje izborom Huge Chaveza za predsjednika Venecuele. Chavez i Castro će sklopiti dogovor o savezništvu i suradnji po kojemu će kubanske doktore i „edukaciju sigurnosnih službi” Venecuela platiti svojom naftom. Iako je taj dogovor poboljšao stanje na Kubi on nije mogao promjeniti tamošnju stvarnu situacija, nije mogao promjeniti činjenicu da je Kuba bankrotirana država. Povodom toga Pariški klub država 2015 godine donosi odluku da se Kubi oprosti 8.5 od 11 milijardi duga dok za preostali dug ne treba plaćati kamate do kraja 2020 godine.

  Kako tijekom posljednjih godina dolazi do katastrofalnog pogoršanja stanja u Venecuelanskom neokomunističkom režimu ova država koja leži na nafti taj dogovor više nije mogla ispunjavati pa je smanjila isporuke Kubi. Kuba je od Venecuele dobivala po 100.000 bd nafte godišnje od Venecuele do 2015 godine dok je 2020 godine ta količina svedena na samo 29.000 bd. Ovaj za Havanu ekonomski potres je bio dodatno pojačan potpunim kolapsom turizma u korona godini što je dovelo do službenog bankrota Kube koja nije bila u stanju platiti 80 milijuna dolara Pariškom klubu koji joj je ranije oprostio 8.5 milijardi dolara. Općenito se vjeruje da je Kuba trenutačno dužna više od 20 milijardi dolara.

  Suočena s ovom situacija Havana je 01.01.2021 provela jednu od najvećih devalvacija u povijesti čovječanstva. Dana 31.12.2020 godine službeni tečaj kubanskog pezo-a i američkog dolara je bio 1:1. Dana 01.01.2021 godine službeni tečaj pezo i dolara je iznosio 24:1 što znači da je dolara ojačao 24 puta u samo jednom danu.

  Riječ je inače bila o reformi u kojoj je ukinuta jedna od kubanskih valuta. Službeno počevši od specijalnog razdoblja pa završno s 31.12.2020 godine na Kubi su postojali kubanski pezo sa tečajem 1:1 kojim su plaćani Kubanci i kubanski konvertibilni pezo s tečajem 24:1. Postoje sigurno oni koji će reći da nije riječ o devalvaciji nego o ujedinjenu dva pezo u jedan pošto se konvertibilni pezo ukida, ali to je netočno. Od Kubanske revolucije 1959 godine pa do kraja 2020 godine službeni tečaj kubanskog pezo i dolara je uvijek bio 1:1, a sada je 24:1.

  To je u određenom smislu bilo pitanje časti komunističkog režima, a nemojmo zaboraviti da smo imali sličnu situaciju i u drugim komunističkim diktatura. Dovoljno nam se ovdje podsjetiti da je formalno gledajući lev komunističke Bugarske bio jači od američkog dolara !?

  Kako je prošlu godinu Kuba iz perspektive investitora, a i vlastite vlade izgubila ostatke ostataka časti kada je službeno bankrotirala ove godine su odlučili krenuti novim putem. Države kojima Kuba duguje inače smatraju kako je riječ o nepotpunoj devalvaciji pošto su trebali devalvirati na tečaj 40 ili 50 pezoa za 1 dolar.

  Biti će zanimljivo vidjeti ako će se nakon ove devalvacija i nakom smjene braće Castro s vlasti na Kubi išta promjeniti u pozitivnom smjeru ? Mi se nadamo, mi navijamo da se tako nešto dogodi, ali…