demonstracije-Cile

Čile je budućnost

Čile je budućnost ako se nastavimo kretati u dosadašnjem smjeru. On je bio prva žrtva neoliberalne revolucije tako da je za neoliberalne stručnjake on danas poduzetnički raj, a za narod pakao. Ujedno on predstavlja jednu od ideoloških osnova vlade stručnjaka koja je danas tako popularna na zapadu. Drugi ideološki temelj tehnokracije, vladavine stručnjaka predstavlja Sovjetski Savez što sada svi pokušavaju zaboraviti, izbrisati iz memorije.

U rujnu 1973 godine general Augusto Pinochet je izvršio vojni udar u Čile-u nakon čega poziva Miltona Friedmana, ekonomistu osuđenog za protuameričke radnje 1950 godine da napiše plan gospodarskih reformi. Taj plan napisan u suradnji s CIA je bio prvi gospodarski plan neoliberalnih reformi na svijetu.

Te reforme su bile sve ono što se provodilo ili provodi danas kod nas i u svim drugim zapadnim državama. Na prvom mjestu je bilo ukidanje uvoznih carina, potom liberalizacija financijskih ustanova, a na kraju i privatizacija mirovina, osnivanje Obveznih mirovinskih fondova. Zanimljiva studija Standford universiteta o tim privatizacija nam govori da su tvrtke koje su bile kontroverzno privatizirane završile s gorim gospodarskim rezultatima nego druge tvrtke i da su istovremeno davale “radna mjesta” političarima (zvuči poznato ?).

Sastavni dio te privatizacijske pljačke je bila pljačka mirovina. Vojna diktatura je 1980 godine bila započela privatizaciju mirovina kojim su svi radnici bili prisiljeni ući u Obvezne mirovinske fondove. Normalno državna i financijska propaganda je tvrdila da će tako svi oni dobiti veće mirovine, ali tamošnja vlada stručnjaka je znala da je riječ o laži. U skladu s tim vojska i policija o kojima je ovisila vojna diktatura Pinocheta je ostala u državnom mirovinskom fondu dok su mirovine svih ostalih privatizirane. Rezultat toga je da danas pripadnici vojske i policije odlaze u mirovine koje su nekoliko puta veće nego mirovine radnika. Općenito se procjenjivalo 2016 godine da će tamošnje mirovine koje isplaćuju fondovi iznositi samo 15 % posljednje plaće.

U teoriji moderni Čile je priča o uspjehu. Riječ je o razvijenoj država u kojoj pola stanovništva prima plaću veću, a pola manju od 550 dolara. S druge strane u toj državi je sve privatizirano od škola, preko zdravstva pa sve do vodovoda tako da se s tom plaćom teško može živjeti. Zbog svega toga Čile ima daleku najveću nejednakost, daleko najveću razliku između bogatih i siromašnih među razvijenim državama. Ako pogledamo razliku u nejednakosti između Čile-a i prosjeka država OECD otkriti ćemo da ona iznosi 65 %.

Zbog svega toga Čile je potresen velikim socijalnim neredima koji su započeli još 2019 godine nakon odluke da se poveća cijena javnog prevoza u Santiago de Chile. Te demonstracije nije zaustavila niti korona pandemija tako da su se održale i u ožujku 2020, a održavaju se i dan danas. Današnjeg tamošnjeg predsjednika i milijardera Sebastian Pineru čiji mandat traje do 2022 godine analitičari praktički nazivaju živim mrtvacem pošto je on predsjednik, ali s ničim više ne vlada pošto je opravdano izgubio svu kontrolu nad građanima. Dokaz tog potpunog gubitka vlasti ujedno predstavlja njegov blagoslov održavanju listopadskog konstitutivnog referenduma o promjeni političko-gospodarskog modela.

U više nego određenom smislu Čile predstavlja našu budućnost. S jedne strane imamo privatizaciju, s druge neograničeni uvoz, s treće mirovinske fondove, a s četvrte dvije vladajuće stranke koje se izmjenjuje na vlasti. To su u Čile-u Socijalistička stranka (lijevi centar) koja je držala vlast 2006-2010 i 2014-2018 i stranka desnog centra koja se zove Nacionalna obnova (vlada 2010-14 i 2018-22). Dok su se oni izmjenjivali na vlasti narod je padao u sve veće siromaštvo, zbog sve veće nejednakosti.

Zvuči li vam to poznato ??

4.3 11 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
3 Comments
najstarije
najnovije najviše glasova
Inline Feedbacks
View all comments
trackback
4 godine prije

[…] Danas je Čile država potresena socijalnim nemirima koja je provela uspješni referendum o gospodarsko-političkim, ustavnim promjenama. Čak i prije […]

trackback
3 godine prije

[…] su mislili na referendumu 2020 godine. Bez obzira na odbacivanje ovog sustava u Čile on i dalje predstavlja budućnost Hrvatske. On i dalje predstavlja budućnost u kojoj obvezni mirovinski fondovi isplaćuju preniske mirovine […]

trackback

[…] Obveznih mirovinskih fondova odgovorno za dobar dio naših socijalnih problema. Kao primjer za to volimo navoditi Čile. Kakvo je Vaše mišljenje o njima […]

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina