Bidenov trgovinski rat
Bidenov trgovinski rat se nastavlja tamo gdje je završio onaj od Trumpa. U određenom smislu nema nikakve razlike u odnosu prema svijetu između ova dva američka predsednika.
Tijekom vladavine predsjednika Donalda Trumpa SAD je započeo trgovinske ratove protiv Kina i Europske unije. Osnovni cilj tih trgovinskih ratova je bilo povećanja zapošljavanja u SAD i potpora američkim tvrtkama.
Konkretno SAD se između 2017 i 2021 godine trgovinski zaratio s Kinom oko puno pitanja. Nekakvu srž te svađe predstavljaju kineske kompanije Huawei i TikTok. Govoreći konkretno o aplikaciji TikTok republikanski senator Josh Hawley je bio direktno rekao američku poziciju riječima: „nema veze ako oni ispune sve naše zahtjeve. To će i dalje biti kineska tvrtka”.
Odnos SAD i Europske unije je ipak bio drugačiji. Na kraju krajeva riječ je o dva zapadna saveznika, a ne nikako potencijalna ili stvarna neprijatelja. Bez obzira na to SAD je kaznio Europsku uniju s 7.5 milijardi uvoznih poreza na što je potom dodao novi porez. Riječ je bila o porezu od 25 % na ciljane europske proizvode.
Na tome priča nije bila stala nego se u ljeto 2020 godine nastavila porezima na europske luksuzne proizvode. Pokušavajući iskoristiti situaciju Kina je bila ponudila Europskoj uniji potpisivanje izjave protiv agresorskih nasrtanja SAD-a !?
U takvoj trgovinskoj situaciji Joseph Biden je bio izabran za novog predsjednika SAD-u tijekom izborne procedure koju nema smisla spominjati. Očekivalo se da će njegova pobjeda dovesti do “pozitivne” promjene u trgovinskoj polici SAD-a, ali to se nije dogodilo.
Prvu konkretnu promjenu predstavlja novi trgovinski sporazum SAD i Europske unije. Kritičari navode da je on gori od Trumpovih sankcija pošto su one bile relativne poštene. One su po njima bile poštene jer su se jednako odnosile prema svim tržišnim sudionicima.
Za razliku od ovog sustava Biden uvodi kvote čime se po pitanju željeza i aluminija ukida slobodno tržište između SAD i EU. Po tom sporazumu Europska unija će izvesti određenu količinu željeza i aluminija bescarinski dok će na ostalo plaćati uvozne carine.
Ovaj dogovor o uvoznim kvotama je sličan onima koje je Trump bio potpisao s nekoliko država. U početku su sporazum o uvoznim kvotama bili potpisali Argentina, Brazil i Južna Koreja,a potom su to učinili Kanada i Meksiko.
Sada kada se njemu priključila i Europska unija možemo reći da promatramo ukidanje gospodarske globalizacije. Ove kvote nam govore da u svjetskom ekonomiji više ne vlada teoretski tržišni princip najbolje ponude, najjeftinijeg proizvoda Sada su države ponovno stupile na glavnu pozornicu i počele administrativnim mjerama regulirati uvoz proizvoda i usluga.
To danas očito vrijedi za SAD i za Europsku unije. Ako u to ne vjerujete upitajte zašto Europska unija ne dopušta kineska, ruska, a na kraju i britanska cjepiva protiv korone ?
Jednostavno ovim sporazumom je Biden potvrdio da se slaže s politikom ukidanja globalizacije. To je inače potpuno u skladu s njegovim gospodarskim obećanjima iz doba predsjedničkih izbora. Iz toga možemo zaključiti da doba globalizacije u svijetu završava,a počinje doba trgovinskih ratova.