Winston Churchill

  Dana 30 studenog 1874. se rodio britanski avanturist, pisac, političar i premijer Winston Churchill. Danas ga se prije svega ljudi sjeća kao velikog ratnog lidera Velike Britanije kojeg su Staljin i Roosevelt privatno nazivali sveti duh.

  Za uspjeh u životu treba za početak mladenačke ludosti i sreće, a Churchill ih je imao oboje. Kao mladić on zaključuje da mu je za brzi uspjeh nužna ratna slava pa uspješno i sretno kreće tim putem. U skladu s tim razmišljanjima 1895. sudjeluje u ratu za neovisnost Kube. Već sljedeće godine odlazi u Indiju kako bi sudjelovao u pohodu protiv gerilaca u sjeverno-zapadnoj Indiji.

  Tijekom tih ratnih avantura on piše izvještaje za novine pa postaje poznat u Velikoj Britaniji. Koristeći tako stečenu popularnost 1899. neuspješno pokušava ući u britanski parlament nakon čega se vraća ratu. Riječ je tada bila o Drugom burskom ratu u kojemu je 15.11.1899. zarobljen. Tada ga je osobno zarobio Luj Botha koji 1910. postaje prvi premijer Južne Afrike,a ispitivanje zatvorenika provodi budući feldmaršal i premijer Južne Afrike Jan Smuts.

  To zarobljavanje i potom bjeg iz zatvora koje sam opisuje u medijima mu dovoljno diži slavu da 1900. bude izabran u britanski parlament. Kako je s manje od 25 godina izabran u parlament nikoga ne iznenađuje da u 33 godini života postaje britanski ministar. U doba izbijanja Prvog svjetskog rata Winston Churchill je ministar ratne mornarice koji 1915. nameće pomorski desant na Galipolje. Plan je bio da se osvajanjem Galipolja i potom Carigrada izbaci Tursku iz rata što završava debaklom.

  Zbog tog debakla Churchill je izbačen iz vlade pa se vraća na stari plan, odlazi u vojsku. To mu se brzo isplatilo pa se 1917. vraća u vladu gdje ostaje sljedećih 5 godina do trenutka gubitka mjesta u vladi i parlamentu. Glavni razlog za Churchilove izborne poraze 1922., 1923. i u ožujku 1924. je bio duh galipoljskog debakla.

  To njegovo crno razdoblje završava izborima održanim 29.10.1924., kada se vraća u parlament i vladu. U novoj Baldwinovoj vladi Churchill je ministar financija koji provodi samoubilački povratak britanske funte na predratni tečaj prema zlatu. Riječ je bila o odluci koja „uništava” britansku ekonomiju i koju Churchill kasnije naziva svojom najvećom greškom (str.32).

  Ta ekonomsko-financijska politika Velike Britanije dovodi 1929. do katastrofalnog izbornog poraza vladajuće stranke koja gubi 152 mjesta u parlamentu. Kako se nova vlada nije najbolje snašla tijekom Velike depresije Churchillova stranka se 1931. vraća na vlast, ali njega nitko ne želi u vladi.

  Tridesete godine dvadesetog stoljeća ovog velikog britanskog političara obilježavaju prvo upozorenja o sovjetskom, a potom nacističkom režimu. Od 1917. pa sve do približno 1935. Churchill govori, viče protiv boljševika,a potom uplašen od Hitlera počinje sanjati savez s SSSR-om.

  Svoj prvi govor o opasnosti po Europu i Veliku Britaniju koju predstavlja Hitler Churchill drži već 14.03.1933. Riječ je o govoru kao i kasnijim govorima zbog kojih ga britanski političari smatraju zagovornikom rata i čudakom s kojim ne želi imati posla. Identično mišljenje o njemu tada ima cjelokupna britanska elita koja po svaku cijenu pokušava očuvati mir s Hitlerom.

  Zbog toga ona Hitleru formalno dopušta gradnju ratnih brodova, aneksiju Austrije i na kraju onu Čehoslovačke. Počevši od travnja 1938. Churchill poziva na formiranje anti-njemačkog vojnog saveza što Velika Britanija odbija. To prvo dovodi do minhenskog sporazuma kojim Velika Britanija izdaje Čehoslovačku koju je SSSR htio braniti,a potom i do Drugog svjetskog rata.

  Ulazak Velike Britanije u Drugi svjetski rat 03.09.1939. označava i povratak Winstona Churchilla u vladu na mjesto ministra ratne mornarice. Jednostavno tadašnji premijer nije mogao izbjeći poziv u vladu onoga koji je 6 godina upozoravao na Hitlera.

  Nakon britanskog vojnog debakla u Norveškoj i potom Francuskoj premijer Neville Chamberlain podnosi ostavku,a novi premijer 10.05.1940. postaje Winston Churchill. Samo 15 dana kasnije kada postaje očit potpuni vojni slom Francuske održava se odlučujuća sjednica britanske vlade. Na njoj ministar vanjskih poslova traži sklapanje mira s Njemačkom čemu se Churchill protivi. Na kraju on pobjeđuje emotivnim nastupom, riječima:

„Mi ćemo nastaviti boriti se ovdje ili drugdje. Ako na kraju naša duga priča treba završiti bolje da završi ne putem kapitulacije nego kada mi svi mrtvi ležimo na tlu.”

  U osnovi Churchillova strategija se temeljila na očekivanju pomoći od strane SAD-a i Hitlerovim greškama. Ta oba očekivanja su bila ostvarena pošto SAD otvoreno pomaže Veliku Britaniju, a Hitler napada SSSR. Taj napad Churchill pozdravlja smješkom i riječima: „Ako Hitler napadne pakao ja ću nešto pozitivno o vragu izjaviti u parlamentu”. Kako su šefovi britanske vojske i članovi vlade očekivali brzi kolaps Sovjetskog saveza Churchill im je ponudio opkladu 500:1 da će se SSSR boriti i 1943.

  Kako su tijekom Drugog svjetskog rata savezničke lidere nazivali velika trojica Churchill je u šali postao Sveti duh. On je dobio taj privatni nadimak pošto je cijelo vrijeme putovao dok su ostala dva lidera upravljali ratom iz svojih prestolnica.

  Tijekom rata Winston Churchill postaje svjestan da je Velika Britanija najmanja od velike trojke i da završava njeno carsko razdoblje. To zajedno s godinama i ratnom zabrinutošću dovodi do drastičnog pogoršanja zdravstvenog stanja.

  Po završetku Drugog svjetskog rata Britanci na prvim izborima 1945. glasujući za Laburiste miču Churchilla iz vlade. Njegov izborni poraz se temeljio na želji birača povratku mira što on kao ratni lider koji zagovara daljnje borbe ne predstavlja.

  Ipak on se 1951. vraća na poziciju premijera kada je već svima jasno njegovo zdravstveno stanje. U teoriji Churchill vlada Velikom Britanijom još 4 godine, do trenutka podnošenja ostavke na položaj premijera. Između 1955. i 1964. on je parlamentarni zastupnik,a od zastupničkog mjesta odustaje kada ima 89 godina i umire. Winston Churchill umire 24.01.1965., a pokop se pred televizijskim kamerama održao 30.01.1965.

  Winston Churchill je upisan u povjesne knjige kao nepobjedivi vođa Velike Britanije. Kao osoba koja je rekla ne Hitleru u doba kada ovaj vlada cijelom Europom i zbog toga ga se danas pamti.

  Normalno woke ideologija koja sve tradicionalno, sve normalno danas prikazuje nenormalnim napada tog i takvog Churchilla. Njen cilj je srušiti priču o velikom lideru pretvarajući ga u nesigurnog pljačljivka, rasistu i čak simpatizera nacizma. Primjer ove posljednje sulude, totalno sulude optužbe je činjenica da se Churchill 1938. sastao s predstavnikom vlade grada-države Danziga. O optužbama za Churchilov rasizam ćemo samo navesti da je policija 2020. bila prisiljena zaštiti njegov spomenik od takozvanih antirasističkih demonstranata.