Ruska opasnost

  Članice Europske unije se počinju naoružavati, dizati vojne proračune zbog ruske pretnje. Pitanje je da li postoji ruska opasnost za članice Europske unije i NATO saveza ili ne ?

  Putinova Ruska vojska je puno toga, ali definitivno niije Staljinova Crvena armija. To govorimo pošto je vojna doktrina Crvene armije tražila napredovanje od 200 kilometara i potom pauzu. Ruska armija s druge strane po vlastitim izjavama napreduje 1 kilometar na dan što se u listopadu nešto ubrzalo izazivajući zapadne panične reakcije.

  Sve u svemu ruska armija nije niti približno efikasna kako ju predstavljaju zapadni mediji. U osnovi to treba svima biti jasno pošto Rusija u više od 1000 dana rata nije uspjela slomiti Ukrajinu. Bez obzira na to državni i paradržavni zapadni mediji govore o ruskoj opasnosti, o tome da će nakon pobjede u Ukrajini Rusija napasti druge države.

  Sigurno će neki reći da mi ne gledamo pravilno stanje pa ćemo sada pogledati vojne proračune Rusije i najvažnijih država. Rusija koja sada zbog svoje invazije Ukrajine vodi hibridnoratnu ekonomiju misli 2025. na vojsku potrošiti 125 milijardi dolara. Prozapadni izvori nam govore da će Rusija sljedeće godine više potrošiti na vojsku nego na edukaciju i socijalnu potrošnju zajedno.

  Na drugoj strani vage ćemo navesti vojne proračune Francuske, Poljske, Njemačke, Italije i Španjolske. Mogli smo slobodno navesti i Veliku Britaniju jer sudjeluje u podršci Rusije, ali nećemo. To nećemo učiniti jer Velika Britanija više nije članica Europske unije.

  Proračunski plan Francuske koji bi vrlo lako mogao pasti u vodu je rezanje državne potrošnje i istovremeno povećanje vojnog proračuna. Ove godine je Francuska na vojsku potrošila 47 milijardi eura, a 2025. misli potrošiti 51 milijardu.

  Po pitanju vojne potrošnje nešto slično se događa u Poljskoj koja isto najavljuje veća ulaganja u vojsku. Tijekom 2024. je Poljska na vojsku potrošila 37 milijardi eura, a sljedeću godinu misli potrošiti 44 milijarde. Razumnije osobe se pitaju da li Poljska ekonomija može izdržati toliku vojnu potrošnju, ali vladu to ne zanima. Možemo slobodno reći da se zbog svoje povijesti Poljska patološki boji Rusije i to bi bilo to.

  Kao što smo najavili sada odlazimo u Njemačku čija vlada se urušila. Bez obzira na to imamo podatke o tamošnjoj vojnoj potrošnji i planiranoj budućoj potrošnji. U cilju pojednostavljivanja cijele priče ćemo samo reći da Njemačka na vojsku troši 53 milijarde eura godišnje. Mogli bi dodati da bi ona trebala trošiti puno više, ali to nema smisla.

  Spominjanjem samo vojnih proračuna ove tri države smo daleko nadmašili vojni proračun Rusije. On bi u eurima trebao iznositi 118.5 milijardi dok onaj zajednički Francuske, Poljske i Njemačke iznosi 148 milijardi eura.

  Bez obzira na to sada ćemo još navesti Italiju koja na vojsku troši 29 milijardi eura i Španjolsku. Španjolska je iz NATO percepcije visoko problematična država jer najmanje troši na obranu. Bez obzira na svoju veličine i ekonomsku snagu ona je ove godine potrošila samo 13.4 milijarde eura, a ni sljedeće neće biti više.

  Riječ je o brojkama, svotama koje bolje od svega drugoga ukazuju koliko više Europska unija troši na vojsku od Rusije. Riječ je o brojkama koje Europska unija, državni i paradržavni mediji ne vole spominjati. Oni ih ne vole spominjati jer ukazuju da Europska unija troši na vojsku možda i 3 puta više od Rusije. Kada tome dodamo još vojne proračune Velike Britanije i Ukrajine…

  Zbog toga Ursula von der Leyen u svom govoru nije spominjala cifre nego postotke. Ona je govorila da Europska unija troši 1.9% BDP-a na armiju dok Rusija troši 9%. To po njoj ukazuje da Europa treba trošiti više novca na vojsku i istovremeno smanjivati javni dug. Blago govoreći čudna strategija, čudne ideje.

  Ukratko ruska vojna opasnost po Europu jednostavno ne postoji. Ona ne postoji niti po sposobnosti ruske vojske niti po ruskom vojnom proračunu.