Ursula u Pekingu
Šefica kontinenta koji je nekada bio važan se nalazi u posjetu Kini. Ursula u Pekingu realno govoreći ne očekuje puno, a sigurno će još manje i dobiti. Jednostavno ne postoje razlozi za ozbiljni dogovor Europske unije i Kine.
Red je za početak naglasiti da smo u uvodu parafrazirali natpise u kineskim državnim medijima tijekom povodom posjeta britanskog premijera. Samo smo bili zamjenili države u kontinent pošto je reakcija kineske vlade bila slična.
Po mišljenju nevladinih organizacija predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen bi se u Kini trebala baviti manjinskim pravima. Ona bi za početak trebala objasniti Xi Jinpingu da ne može ugnjetavati Tibetance. Jednostavno Europska unija bi se za početak trebala „boriti” za ljudska prava Tibetanaca.
Potom bi se ona na ovom sastanku trebala boriti za općenito ljudska prava u Kini. Ursula von der Leyen bi trebala objasniti Kini da tako dalje ne ide i da će Europska unija degradirati odnose s njom ako se ne poboljša poštivanje ljudskih prava. Tu se navode prava Tibetanaca, Ujgura i stanovnika Hong Konga,a Human Right Watch posebno traži oslobađanje državljana EU iz zatvora. Tu se konkretno govori o 4 državljana EU koji imaju i kinesko državljanstvo.
Slušajući ih čovjek se pita iz kojom paralelnom svijetu oni žive ? Oni definitivno ne žive na istoj planeti kao i mi ostali gdje je Europska unija postala potpuno nevažna. OK malo ćemo se ovdje ispraviti i reći da je naša voljena Unija važna kao kao veliko tržište i tu priča završava.
To je ono što traže zapadni „humanisti”,a sada prelazimo na stvari koje službeno traži Europska unija. Prva stvar koju u Pekingu zahtjeva Ursula von der Leyen je da Kina uvede djelomične sankcije Rusiji. Ona traži od Xi Jinpinga da Kina prestane izvoziti u Rusiju proizvode koji mogu imati vojnu primjenu.
Drugi zahtjev praktički jednak prvom bivaju sankcije za 13 kineskih kompanija koje zaobilaze zapadne sankcije Rusije. Ovo praktički nije molba, zahtjev nego ultimatum Europske unije koja najavljuje poduzimanje akcije protiv tih korporacija ako ih Kina ne stavi pod kontrolu.
Treći zahtjev Europske unije na ovom sastanku se tiče trgovinskog deficita pošto Kina od trgovine s EU godišnje zaradi 400 milijardi eura. Tijekom sastanka će Ursula von der Leyen zapretiti Kini trgovinskim sankcijama ako ona ne otvori svoje tržište europskim proizvodima.
Po ovom posljednjem pitanju je Narodna Republika Kina već odgovorila Europskoj uniji. Taj odgovor je stigao od strane ministarstva vanjskih poslova samo 24 sata prije početka sastanka. U njemu se navodi da EU nije normalna ili konkretno: „S jedne strane Europska unija zabranjuje izvoz proizvoda visoke tehnološke baze u Kinu,a s druge traži da poveća izvoz u Kinu. To nisu razumna očekivanja”.
Zbog svega što smo ovdje naveli očekivanja od susreta Ursula von der Leyen – Xi Jinping su stvarno minimalna. Na niti jedan od europskih zahtjeva Kina ne može realno reći DA, dok je s druge strane njen jedini zahtjev nastavak trgovinske suradnje.
U slučaju da Kina bude prisiljena izvršiti izbor između suradnje s Europskom unije i partnerstva s Rusijom ona treba izabrati drugu opciju. Ona će ju izabrati svjesna da zbog različitih protukineskih sankcija budućnost trgovinske suradnje s EU nije sjajna pa za to nema smisla žrtvovati partnera.