Poljski izbori
U Poljskoj se ovu nedjelju održava drugi krug izbora za predsjednika na kojemu će se glasači trebati odlučit između dosadašnjeg predsjednika Andrzeja Dude i izazivača Rafala Trzaskowskog. Prvi, a i drugi krug je obilježio totalni rat poljskih medijskih kuća različite vlasničke strukture.
Poljska trenutačno ima potencijalno najpopularniju vladu u Europskoj uniju koja vodi svoju gospodarsku, političku i demografsku politiku u skladu s željama glasača, s željama Poljaka. Na parlamentarnim izborima 2015 godine stranka Prava i Pravde je bila osvojila vlast zahvaljujući 5.711.687 glasova koje je dobila na izborima (37.58 %). Na sljedećim parlamentarnim izborima Pravo i Pravda je osvojila 8.051.935 glasova (43.59 %) uz porast izlaznosti na izbore od veći od 10 posto (s 50.92 % na 61.74 %). Porast broja osvojenih glasova od 40 % u odnosu na 2015 znači da Pravo i Pravda ima neupitnu podršku stanovnika. To se događa istovremeno kada HDZ u Hrvatskoj osvaja vlast s manjem brojem glasova nego što je bilo osvojeno 2016,a identičnu situaciju imamo u Njemačkoj, Švedskoj i drugim državama s izuzetkom Mađarske.
Prošlogodišnja pobjeda na izborima za parlament je bila bacila liberalnu opoziciju vlade u potpunu političku anarhiju tokom koje su dva kandidata bila nominirana za predsjedničke izbore, samo da bi potom nominacije bile povučene. Donald Tusk, bivši predsjednik Europskog savjeta je bio očekivani kandidat, ali je u studenom 2019 odbio kandidaturu zamjenivši izbornu borbu za predsjednika Poljske s sigurnim položajem predsjednika Europske pučke stranke. Tada je kandidat opozicije za predsjednika postala Malgorzata Kidawa-Blonska koja od kandidature odustaje u svibnju 2020 zbog svoje omraženosti među biračima.
Novi kandidat opozicije je tada postao gradonačelnik Varšave i sudionik Bilderberg okupljanja 2019 godine Rafal Trzaskowski. Ovaj potpisnik LGBT+ deklaracije je u prvom krugu izbora osvojio 5.917.340 glasova (30.46 %) dok je predsjednik Duda osvojio 8.450.513 glasova (43.50 %). Za razliku od Trzaskowskog Duda je proglasio LGBT ideologijom štetnijom od komunizma i nužnosti zaštite djece od nje tako da je na kraju ovo pitanje postalo najvažnije u izbornoj kampanji.
Izbori su se na kraju pretvorili u medijski rat između prije svega poljskih medija u zapadnoeuropskom i američkom vlasništvu koji podržavaju Trzaskowskog i medija u državnom vlasništvu koji podržavaju Dudu. Nakon što je najpopularniji poljski tabloid Fakt izašao s naslovnicom koja napada sadašnjeg predsjednika ovaj je javno napao časopis riječima “Želite li da vam Njemci biraju predsjednika?” pošto se on nalazi u njemačkom vlasništvu.
To nije niti približno jedini medij u stranom vlasništvu koji tako napada predsjednika Duda, ali mediji u državnom vlasništvu ne ostaju dužni Trzaskoswkom što je na kraju rezultiralo drugim izbornim krugom bez televizijske debate prvi put u demokratskoj povijesti Poljske. Do toga je došlo pošto se na debati koju su organizirali mediji u stranom vlasništvu nije pojavio Andrzej Duda, dok se na debati organiziranoj od strane državne televizije nije pojavio Rafal Trzaskowski.
Agencije za istraživanje javnog mijenja prognoziraju praktički izjednačeni rezultat ove neobične kampanje tako da neki procjenjuju da će Duda ostvariti minimalnu pobjedu dok drugi procjenjuju minimalnu pobjedu Trzaskowskog. Zbog sada već čuvene liberalne pristranosti medija i agencija za ispitivanje javnog mijenja mi ovdje predviđamo pobjedu Dude i poraz stranog uplitanja u poljski izborni proces, ali…..
[…] napadima poljskih medija u njemačkom vlasništvu pa je tako u jednom trenutku povikao „Želite li da Vam Njemci biraju predsjednika ?”. Na kraju predsjednik Duda je u prvom krugu bio osvojio 63.92 % više glasova nego u prvom krugu […]
[…] stvorenom slučaju blasfemije s ciljem promjene razmišljanja Poljaka o LGBT pravima i kako bi se omogućila pobjeda opozicije na parlamentarnim izborima 2019 i predsjedničkim izborima 2020 godine. Ovo drugo im nije upalilo […]
[…] Jedna članica ovog veslačkog tima je pripadnica LGBT zajednice što potom biva iskorišteno u propagandne svrhe. Prvo je ona na televiziji pozdravila svoju ljubavnicu, a potom su opozicija i mediji koji je podržavaju napali vladu. Oni su je napali komentarom zašto vlada i predsjednik nisu odmah čestitali veslačkom timu ? U tim propagandnim napadima se više nije govorilo ženskom veslačkom timu Poljske nego o „Katarini i poljskim veslarkama bez čestitki”. Nužno nam je za kraj ove priče naglasiti da je predsjednik Duda 27.08.2021 čestitao osvajanje medalje. Po očekivanju time priča nije završena jer samo čestitanje ili ne nikada… Čitaj više »