Strani mediji
Kao što sada već svi znamo američki predsjednika Donald Trump je izgubio ovogodišnje predsjedničke izbore iako je osvojio više glasova nego 2016 godine. Nešto sličnog se gotovo dogodilo i u Poljskoj, a odgovor na pitanje kako je to moguće nalazimo u takozvanoj slobodi medija.
U određenom smislu Trump i poljski predsjednik Duda su imali identična očekivanja, a to je bilo da mogu pobjediti na izborima bez obzira na otpor zapadnih medija. Dok Trump u tome nije uspio Duda je uspio osvojivši u srpnju 2020 godine drugi predsjednički mandat.
Konkretno tijekom izbora predsjednik Duda je bio izložen konstantnim napadima poljskih medija u njemačkom vlasništvu pa je tako u jednom trenutku povikao „Želite li da Vam Njemci biraju predsjednika ?”. Na kraju predsjednik Duda je u prvom krugu bio osvojio 63.92 % više glasova nego u prvom krugu 2015 godine, ali to nije dovoljno pa je bio i drugi krug predsjedničkih izbora. Na kraju u drugom krugu on je bio osvojio 10.440.648 glasa ili 20.97 % više nego u drugom krugu 2015 godine što mu je na jedvite jade omogućilo izbornu pobjedu.
Nakon ovih ljetnih predsjedničkih izbora Poljska vlada je donijela odluku nikada više. Nikada više nećemo dopustiti medijima u stranom vlasništvu da kontroliraju naše društvo, našu politiku, naše izbore. U skladu s tom politikom tamošnja državna agencija je odlučila otkupiti strano vlasništvo u domaćim medijima, a neupitno prva na udaru se našla njemačka grupacija Verlagsgruppe Passau.
Riječ je o njemačkoj grupi koja ima vlasništvo nad 20 od 24 poljskih regionalnih novina i 120 lokalnih tjednika pa u skladu s tim možemo reći većinsku kontrolu nad tiskanim medijima u Poljskoj. Na kraju uz vatreno protivljenje Njemačke i drugih zapadnih zagovornika slobode medija Poljska je kupila vlasništvo nad svim poljskim medijima u vlasništvu ove Njemačke grupacije.
Tom kupovinom Poljska je smanjila udio stranih medija na svom teritoriju. Prije ove kupovine 75 % svih prodanih primjeraka dnevnih listova, tjednika, mjesečnika se nalazio u stranom vlasništvu pa možemo razumjeti zašto je to pored ostalog bio osim društvenog i neupitni politički problem.
Za razliku od Poljske Hrvatska nema takvih problema pošto je manji dio tiskanih medija u stranom vlasništvu. Među te medija spadaju Večernji list, Poslovni dnevnik, 24 sata koji su u vlasništvu Styria grupe dok se Novi list nalazi u vlasništvu Slovaka (zajedno s Glas Istre). S druge strane u vlasništvu domaće Hanza Medije se nalaze Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Sportske novosti dok je Glas Slavonije u vlasništvu Osječkog lista.
Hrvatska ili preciznije njeni mediji imaju druge, prije svega financijske probleme što ih dovodi pod utjecaj interesnih skupina. Najbolji primjer tih financijskih problema nam nude predstečajne nagodbe u kojima su naši mediji završili tijekom posljednjih 6 godina. Tu nalazimo Jutarnji list pa Novi list, a ostale nećemo niti spominjati.
Niska razina prihoda znači da oni lako podpadnu pod utjecaj onih koji žele kupiti reklamni prostor bila to država, nevladine organizacije ili netko treći koji putem medija želi promovirati svoje ciljeve.