Plinski problem

  Zbog prije svega rata u Ukrajini mi svi u Europi imamo energetske probleme. Prije svega mi imamo plinski problem pa ćemo stoga o njemu govoriti iz domaće perspektive.

  Europa se nalazi u punoj energetskoj panici nakon ruskog smanjenja ili čak i obustave dostave plina Sjevernim tokom. Sada kada plin više ne tiče Sjevernim tokom zbog redovnog srpanjskog održavanja pitanje svih pitanja je da li će dostava biti obnovljena 21 srpnja 2022 godine.

  Riječ je o pitanju koje prije svega pogađa Njemačku, a tek potom i druge države. Njemački ministar ekonomije Robert Habeck i kancelar Olaf Scholz su bezbroj puta govorili da Rusija koristi plin kao oružje, ali riječima se to ne može promjeniti.

  Jedino važno u ovoj priči bi bilo da je Gazprom kojemu je Njemačka nacionalizirala skladišta na svom teritoriju izjavio da ne može garantirati da će ponovno slati plin. Ukratko zbog toga kao i činjenice da je Njemačka dobila samo 40 % uobičajenog plina Berlin se nalazi u panici. Najave nam tako govori da će se cijena plina u Njemačkoj čak utrostručiti !?

  Razlog za tu paniku nalazimo u činjenici da je prije remonta Rusija obustavila dostavu plina Bugarskoj, Danskoj, Finskoj, Nizozemskoj i Poljskoj. Zbog toga se opravdano postavlja pitanje što će biti sutra. Italija se jedina malo snašla u cijeloj priči i sklopila novi ugovor o dostavi plina s Alžirom. Sve druge članice Europske unije jedino što mogu je moliti se.

  Hrvatska je jedna od onih država koja su još nije našla pod ruskim „sankcijama”. To što se nismo našli pod sankcijama ne znači da nećemo pa je pitanje svih pitanja što će se dogoditi.

  Mi smo jedna od malog broja članica Europske unije koja ima kakvu takvu proizvodnju plina. Njome mi zadovoljavamo 35 % svojih potreba dok 60 % pokrivamo uvozom iz Rusije. Zbog novih ulaganja u plinska polja procjenjuje se da ćemo ove godine zadovoljiti 40 % svojih potreba za plinom iz domaćih izvora.

  Po tome smo bolji od drugih, ali pitanje je što s ostalih 60 % ? Tih ostalih 60 % u konkretnim brojevima iznosi 2.8 milijardi kubnih metara plina. Tu u igru ulazi LNG terminal na Krku koji ima kapacitet od 2.9 milijardi kubnih metara plina.

  Stručnjak za energetiku i bivšim ministar gospodarstva Davor Štern navodi da je LNG terminal vrlo lijepa stvar, ali da su njegovi kapaciteti zakupljeni do 2027 godine. On je u tome 100 % u pravu, ali…

  To ali predstavlja čuvena europska solidarnost. U skladu s pravilima te solidarnosti mi smatramo da bi u slučaju nestašice plina Zagreb trebao napraviti ono što su učinili Berlin i Pariz. Kako su Njemačka i Francuska su na početku korona pandemije odbile izvoz medicinske opreme mi to možemo učiniti po pitanju plina. U skladu s pravilima europske solidarnosti Hrvatska ima pravo zabraniti izvoz plina iz LNG terminala u druge države.

  Kako nitko nije bio kaznio Njemačku, Francusku, Češku i druge zbog zaštite vlastitog stanovništva na uštrb drugih tako nitko nema prava kazniti Hrvatsku !? To je stvar koju ne smijemo nikada zaboraviti tijekom ove zime.

  Druga stvar koju ne smijemo zaboraviti je da znači Hrvatska ima dovoljno kapaciteta za normalnu opskrbu plinom ove zime. Ako dođe do nestašice odgovorna osoba će se nalaziti u Banskim dvorima, a nikako ne u Kremlju !?

  Sve ćemo završiti izjavoma da po pitanju plina mi spadamo u maleni broj europskih država koje su 100 % sigurne ove zime !?