Izjava Josepa Borrella

  Josep Borrell, visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku je nakon povratka s sastanka G20 dao izjavu za medije. Ovo je izjava Josepa Borrella, ministra vanjskih poslova Europske unije:

Upravo sam se vratio (10.07.) nakon dva dana intenzivnih sastanaka tijekom okupljanja G20 u Indoneziji. Jedan od prednosti tih sastanaka je susret s velikim brojem kolega u kratkom vremenu. U skladu s tim osim sudjelovanja na službenim zasjedanjima susreo sam se na pojedinačnim razgovorima s predstavnicima Kine, Indije i tucet latinskoameričkih, azijskih i afričkih država.

  Glavni zaključak tih sastanaka je bio da se abstraktno gledajući o nužnosti multilaterizma zajedno s principom teritorijalnog integriteta i ne korištenja sile. Ipak to ispadne drugačije kada se govori o konkretnom primjeru ruske invazije Ukrajine. Hladna istina je da su nacionalni interesi važniji od ideala.

  Prije nego što nastavim o tome da kratko govorim na što sam bio fokusiran tijekom ministarskih sastanaka. Tijekom prvog sastanka koji se bavio multilaterismom postignut je dogovor da se multiratelni sustav nalazi pod pritiskom. Postoji deficit multilaterizma u doba kada je on najpotrebniji. Mi smo već godinama pratili ovaj trend propadanja multilaterizma, ali ruska invazija Ukrajine je to dovela na novi nivo.

  Ova neprovocirana invazija prestavlja jasno kršenje međunarodnog prava, protivna je povelji Ujedinjenih naroda i ugrožava globalni gospodarski poredak. Ja ponovno naglašavam da ovo nije Europski rat nego međunarodni sukob koji se tiče cijelog svijeta. U trenutku agresije nitko ne može biti neutralan. Nitko ne može mirno živjeti u svijetu gdje je ilegalna upotreba vojne sile prihvaćena.

  Tijekom drugog sastanka koji se bavio energetskom i prehrambenom sigurnošću iako je postignut teoretski dogovor o nužnosti rješavanja ove dvije krize ministri se nisu složili tko je kriv za sadašnje i buduće izazove. Ja ponovno naglašavam da bez obzira na propagandu i laži koje dolaze iz Kremljina ovu prehrambenu krizu nisu izazvali Europska unija ili sankcije. Mi nismo uveli sankcije protiv ruskog poljoprivrednog sektora i mi ne zabranjujemo uvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda i gnojiva ili plaćanje za te proizvode. Ruska agresija protiv Ukrajine je otežala prehrambenu krizu.

  Rusija je izvela invaziju svjetske žitnice pretvarajući pomorske puteve Crnog mora u ratnu zonu i blokirajući 20 milijuna tona ukrajinskog žita. To je ciljani pokušaj korištenja hrane kao oružja protiv najranjivijih država svijeta, a prije svega Afrike. Prema Ujedinjenim Narodima 1.2 milijarde ljudi su žrtve perfektne oluje jer se nalaze pod napadom povećanja cijena hrane, energije i otežanih financijskih uvjeta. U energetskom sektoru stvarni razlog za visoke cijene su umjetne nestašice prije svega plina stvorene prije svega od Rusije.

  Naravno mi moramo reagirati kao Europska unija i internacionalna zajednica protiv prehrambene i energetske krize. Ipak najbrža solucija se nalazi u rukama jednog čovjeka, predsjednika Putina. On ima moć zaustaviti ovaj besmisleni rat i spriječiti globalnu prehrambenu i energetsku krizu.

  Rasprava o tim pitanjima tijekom dva zasjedanja i moji bilateralni sastanci dali su mi bolje razumijevanje položaja različitih zemalja. Dapače, na glasovanju u ožujku Opće skupštine UN-a 140 država osudilo je rusku agresiju, a niti jedna članica G20, osim agresora, nije se usprotivila ovoj rezoluciji. Ali o tome kako dalje io posljedicama rata, stavovi se oštro razlikuju. G7 i zemlje istomišljenika ujedinjene su u osudi i sankcioniranju Rusije te u pokušaju da režim pozove na odgovornost. Ali druge zemlje, a ovdje možemo govoriti o većini “globalnog juga”, često imaju drugačiju perspektivu.


Načelno, svi osuđuju napad na teritorijalni integritet i suverenitet jedne zemlje. No kada je u pitanju imenovanje agresora i navođenje odgovornih za posljedice, mnogi su suzdržani iz različitih razloga. Neki su više zabrinuti za posljedice rata po sebe, nego za to tko je odgovoran za te poteškoće i kako ovaj rat okončati; drugi se žale na “dvostruke standarde” ili jednostavno žele sačuvati dobre bilateralne odnose s Rusijom. A mnogi ostaju nedorečeni i ne žele se opredjeljivati, jer bi time ugrozili svoje geopolitičke interese. Globalna bitka narativa je u punom jeku i, za sada, ne pobjeđujemo.

  Kao EU, moramo se dodatno angažirati kako bismo opovrgli ruske laži i ratnu propagandu, jasno stavljajući do znanja tko je odgovoran za agresiju, a time i njezine posljedice. Također se moramo solidarizirati sa žrtvom, tj. Ukrajinom, dok na konkretan i vidljiv način pomažemo onima koji su najviše pogođeni posljedicama Putinovog strašnog rata, ali koji na neki način traže pomoć od Rusije.


Sam tijek sastanka G20 bio je znakovit. Uvijek smo ozbiljni u našem multilateralnom angažmanu i poštujemo mišljenja drugih. To nije bio slučaj s Rusijom. Ministar vanjskih poslova Lavrov napustio je sastanak G20 odmah nakon svoje intervencije na prvoj sjednici. Nije se čak ni trudio slušati što drugi imaju za reći. Ta odluka vam govori sve što trebate znati o tome koliko je Rusiji stvarno stalo do multilateralnih foruma. Nadam se da su neki članovi skupine G20 koji su neodlučni u pogledu rata u Ukrajini dobro primijetili.”

  Mi se ovdje potpuno slažemo s izjavom Borela da je Rusija odgovorna za invaziju i sve njene posljedice. S tim se slažemo, ali ne i s nekim drugim izjavama. Kao primjer toga ćemo uzeti onu o cijeni energije pošto je ona počela eksplozivno rasti 5 mjeseci prije ruske invazije Ukrajine. Te nelogičnosti, te laži nanose štetu europskoj narativi o ratu u Ukrajini što je po nama razlog zašto ona gubi propagandni rat !?

4 1 vote
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina