Mirovine u Hrvatskoj

  Mirovine u Hrvatskoj će se po dugoročnim planovima vlade nalaze u slobodnom padu.

  Konkretno govoreći Nacionalni plan otpornosti kojeg je donijela vlada govori da će se do 2070 godine broj umirovljenika povećavati dok će istovremeno padati udio rashoda za mirovine u BDP-u. Po ovom dokumentu on danas iznosi 10.2 % BDP-a,a 2070 godine će iznositi 9.5 % dok će se već do 2050 godine broj osoba starijih od 65 godina povećati za oko 45 %.

  U osnovi vlada nam navodi kako su mirovine ograničene fiskalnim mogućnostima proračunima pa da na njihovu isplati danas otpada 28 % državnog proračuna. Osim tipičnih gluposti o borbi protiv rada na crno koje će dovesti do većih uplata u mirovinski fond što slušamo još od 2002 godine ovaj dio dokumenta nam govori kako će osobe koje rade godinu dana nakon stjecanja uvjeta za punu mirovinu imati 4.08 % veću mirovinu. Potom nam sve vlada hvali natalitetnom politikom pa tvrdi da će žene po odgojenom djetetu dobivati 2 % veću mirovinu.

  Govoreći općenito mediji i vlade već desetljećima plaču kako Hrvati rano odlaze u mirovinu što predstavlja laž. Tijekom 2020 godine Hrvati su prosječne odlazili u mirovinu kada su imali 63 godine i 7 mjeseci,a Hrvatice s 62 godine starosti. To bolje od svega drugog govori da mi ne odlazimo rano u mirovinu !?

  U Nacionalnom planu otpornosti nam se tvrdi da imamo 268,000 korisnika najniže mirovine s prosječnom mirovinom od 1882 kune. Potom pišu kako za 15 godina mirovinskog staža mirovina iznosi 1041 kunu nakon čega dolazimo do samohvale. U samohvali govore kako korisnici najnižih mirovina primaju mirovine 56% veće od onih koje bi pripadaju putem uplaćenih doprinosa. Time pokazuju svoju socijalnu osjetljivost dok istovremeno žele da zaboravimo situaciju s najbogatijima u državi. Žele da zaboravimo kako su primatelji najvećih plaća u Hrvatskoj oslobođeni plaćanja mirovinskog doprinosa. Mi na Hladna istina to nikada ne zaboravljamo !?

  Najtužniji dio ove vladine analize, programa nam govori da o riziku od siromaštva osoba starijih od 65 godina. U Hrvatskoj taj rizik iznosi 30.1 % dok je on u Europskoj uniji 16.5 %. Ako gledamo starije od 75 godina taj postotak i u Hrvatskoj i u Uniji je nešto viši pa ga nema smisla ovdje uspoređivati.

  Nakon tih lijepih stvari vlada nam govori kako će njene mirovinske financije spasiti Obvezni mirovinski fondovi. Po njenim riječima ovi fondovi ostvaruju solidne rezultate te će imati značajnu ulogu za buduće umirovljenike.

  Druga stvar je što u te fondove građani ne vjeruju na što nam ukazuju podaci iz 2019 godine. Tada je od 8644 nova umirovljenika njih 5147 izabralo povratak u prvi stup, a 3497 ostanak u drugom. Nužno nam je ovdje naglasiti da je od njih 3497 čak 2162 ostalo u drugom stupu samo da bi im odmah bilo isplaćeno 15 % mirovinske štednje.

  Kada tako gledamo ispadne da 5147 novih umirovljenika izabralo prvi stup dok je njih 2162 je u zamjenu za keš ostalo u drugom. Na kraju red je navesti da je njih samo 1,335 u pravom smislu ostalo u II stupu. Govorimo o 15.4 % novih umirovljenika !? Tome još možemo dodati da osobe koje su izabrale isplatu iz oba stupa imaju u prosjeku 50 % veću mirovinu. Znači riječ je o osobama koje su imale nadprosječna primanja.

  Najzanimljiviji dio teksta o mirovinama nam je onaj u kojemu vlada govori o projekcijama inflacije i utjecaju na mirovine. Tamo oni tvrde da projekcije nisu njene nego od Europske unije. Iz toga možemo zaključiti da vlada ne vjeruje europskim projekcijama !? Konkretno tamo piše “Prema pretpostavkama Europske komisije očekuje se nastavak trenda niskih kamatnih stopa što bi moglo rezultirati niskim stopama prinosa mirovinskih fondova”. Ovo odricanje od odgovornosti za ovu projekciju nam je istovremeno simpatično i istinito. Njime je vlada jasno rekla da ne vjeruje u vlastite mirovinske projekcije.

  Za kraj ćemo samo navesti da Hrvatska troši oko 10 milijardi kuna na „specijalne mirovine. Sličnu situaciju imamo po pitanju direktnih ili indirektnih uplata u II stup što na kraju rezultira našim mirovinskim deficitom. O tome razmišljate sljedeći put kada vlada bude plakala o mirovinskom deficitu !?