Ljevica vlada Latinskom amerikom

  Nakon izbora u Kolumbiji i prije onih u Brazilu svima postaje jasno da ljevica vlada Latinskom amerikom. Njena tamošnja ranija vladavina je bila završila izbornim porazima ili državnim udarima, a sada se sve vratilo na početak.

  Našu priču započinjemo u Meksiku gdje još 2018 godine ljevičar Manuel Lopez Obrador biva izabran za predsjednika. Riječ je o predsjedniku koji u prvoj godini mandata diže plaće 20 %,a potom ratuje s SAD oko migranata i drugih pitanja. Na parlamentarnim izborima 2021 njegova stranka osvaja uvjerljivu relativnu većinu pa je njegova vladavina sigurna.

  Sličnu situaciju imamo u Argentini gdje vlada lijevo populistički nastrojena dinastija Kirchner. Ona se bila vratila na vlast nakon što je raniji neoliberalni predsjednik Macri bankrotirao državu.

  Sada je red pogledati Boliviju gdje je tamošnji lijevo nastrojeni autorativni predsjednik Evo Morales bio 2019 godine oboren u puču. Ranije navedene lijeve vlade su bile osudile puč nakon kojeg je na vlast stupila desno nastrojena Jeanine Anez. Na izborima održanim 2020 Luis Arce koji nasljeđuje Morales na čelu stranku potpuno ponizuje protivnike. Priču o Boliviji završavamo viješću da je Anez je za sudjelovanje u puču nagrađena s 10 godina zatvora !?

  Priča o Brazilu je priča o državnom udaru i atentatu. Ljevičarsko nastrojena predsjednica Dilma Rouseff je 2014 godine osvojila drugi mandat, ali njena stranka dobila samo 14 % glasova.

  Koristeći tu situaciju i sljedeći zakonsku proceduru Rouseff je glasovanjem u parlamentu 2016 zbog kriminala smjenjena s vlasti. Tome trebamo dodati da se u vrijeme glasovanja 303 od 513 članova donjeg doma parlamenta i 49 od 81 članova gornjeg doma nalazilo pod pravosudnom istragom. Ukratko predsjednik je nakon „puča” postao Temer kojeg baš nitko nije poštivao.

  Tijekom izborne kampanje 2018 kandidat konzervativaca Jair Bolsanaro će biti gotovo smrtno ranjen u atentatu manje od mjesec dana prije izbora. Dok je ležao u bolnici njegova popularnost je skočila s 24 na 46 % što dovodi izborne pobjede. Sada 4 godine kasnije Bolsanaro nema nikakve izborne šanse protiv predstavnika ljevice koji će pobjediti na izborima.

  Lipanjska glavna vijest iz Latinske amerike je bila izbor Gustava Petra za predsjednika Kolumbije. Riječ je o osobi koja je prije 40 godina bila gerilac,a puno vremena kasnije i obožavatelj Chaveza. Mi njega svrstavamo u kategoriju modernih zapadnih,a ne latinskoameričkih ljevičara. Petro sramežljivo najavljuje povećanje poreza za bogate i puno uvjerljivije govori o zelenoj transformaciji.

  Gustavo Petro je u stvarnosti slučajni predsjednik isto kao i „naš” Gabriel Borić koji je izabran za predsjednika Čilea. Oboje su ljevičari koji bivaju izabrani poslije masovnih demonstracija koje potresaju njihove države. Jednostavno oboje su spretno iskoristili nevjerojatno priliku.

  Za kraj ćemo ovdje još samo spomenuti Peru koji je politički gledajući noćna mora. U posljednjih 6 godina Peru je imao 5 predsjednika. Prošle godine je za predsjednika Perua izabran Pedro Castillo iz marksističke stranke. Odmah po preuzimanju vlasti on navodno izdaje „marksističke ideale” što dovodi do masovnih demonstracija u ožujku 2022 godine. Te demonstracije će biti ugušene proglašenjem izvanrednog stanja.

  To je bila naša današnja priča o ljevici koja je osvojila vlast u najvažnijim državama Latinske amerike. Smatramo da nije imalo smisla spominjati Venecuelu i Nikaragvu koje su lijeve kvazi diktature već više od 15 godina.

5 1 vote
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina