Kako trošimo novac

  Kako trošimo novac i usporedba naših troškova s onim u Europi nas često baca u depresiju. U skladu s tim smo odluči pokazati na što Hrvati troše novac i stanovnici par drugih država.

  Hrvati kao što nam se često nabija na nos najviše novaca troše na hranu (i pića). Naši mediji tako vole govoriti da na hranu trošimo 26 % svojih prihoda, a još 15 % trošimo na režije i troškove stanovanja. Službeni podaci nam govore da to pa baš i nije istina zbog općenito gledajući imamo nevažnu razliku.

  Službeni podaci nam govore na Hrvati troše 21.4 % svojih primanja na hranu, a 19.2 % na režije. Na ovo dvoje zajedno mi znači trošimo 40.6 % primanja što se sitno razlikuje od onog što navode naši mediji.

  Stanovnici Njemačke s druge strane 25.6 % svojih primanja koriste za režije i troškove stanovanja. Istovremeno oni troše 12 % svog novca na hranu pa im na te dvije stvari zajedno odlazi 37.6 % primanja.

  Situacija u Italiji je realno gledajući gora od one u Hrvatskoj i Njemačkoj. Tamo se 25.4 % primanja koristi za režije i troškove stanovanja dok 16.7 % odlazi na hranu. Talijani na te dvije osnovne vrste troškova troše 42.1 % primanja.

  Mađarska situacija se nalazi između one u Italiji i Hrvatskoj. Konkretno oni troše 22.7 % primanja na stanovanje i režije, a 18.7 % na hranu. Tako smo došli do toga na što otpada 41.4 % primanja tamošnjih stanovnika.

 Još ćemo ovdje za kraj navesti primjer Poljske. Poljaci 20.9 % svojih primanja troše na troškove stanovanja i režije, a 17.9 % na hranu. Iz toga ostane da na osnovne troškove njima odlazi 38.8 % primanja.

  Iz svega ovoga možemo zaključiti da stanje kod nas nije tako katastrofalno kao što vole tvrditi svi domaći mediji. Nema veze da li gledamo novinske naslove iz 2018, 2019, 2020, 2021 ili 2022 priča je uvijek ista. 2018 se pisalo „Hrvati troše na hranu više nego itko u EU”,a 2019 „Hrvati troše trećinu kućnog budžeta na hranu, najviše u EU”.

  Danas se govori „Hrvati više od petine prihoda troše na kavu sokove i hranu, među najgorima smo u EU”. Sve u svemu priča je uvijek ista, slična i jednako depresivna.

  Kada se gledaju sveukupni podaci kao što smo ih ovdje prikazali situacija se mijenja. Ona postaje pozitivnija i puno toga govori o postavkama našeg makroekonomskog sustava. Osobe koje su ga skrojile su „znale što rade”.

  Drugim riječima one su znale da veliki dio stanovnika Hrvatske živi u vlastitim stanovima/kućama što snižava njihove troškove. Ti niži troškovi stanovanja su omogućili da se dignu cijene hrane kako bi se pokupila dodatna zarada. Jednostavno naši niži troškovi stanovanja su omogućili da nas deru na drugom mjestu.

  To predstavlja osnovu našeg modela i razloga zašto imamo cijene hrane slične onima u Njemačkoj. Kada zajedno stavimo naše cijene hrane i stanovanja zajedno s režijama mi spadamo u europski prosjek. Praktički u svim članicama Europske unije se na troškove hrane, režija i stanovanja troši između 37 i 45 % primanja stanovnika. Jedan od malenih izuzetak tog pravila su Slovaci koji troše 50.1 % primanja na ove troškove.

  Ovaj naš tekst predstavlja maleni primjer borbe protiv negative koja vlada medijima u Hrvatskoj. Drugi takav primjer je bio novogodišnji tekst.