Flavije Julije Krisp

  Flavije Julije Krisp je bio najstariji sin Kontantina Velikog i njegov suvladar između 317 i 326 godine. Njegova sudbina je potresla tadašnji rimski svijet i zauvijek nanijela štetu reputaciji Konstantina Velikog.

  Flavije Julije Krisp se rodio krajem trećeg vijeka kada je njegov djed Konstancije Klor bio jedan od 4 rimska cara, cezara. To je bilo doba Dioklecijana koji pokušava dati stabilnost Rimu na način da carstvom zajedno upravljaju 2 cara i 2 njihova zamjenika, cezara.

  Dioklecijan koji je bio relativno dobrog zdravlja, ali nije imao sinova stvarajući tetrarhiju nije mogao zamisliti buduće događaje. On nije mogao zamisliti da će Rimsko carstvo imati istovremeno 6 careva koji se međusobno bore za vlast.

  Tijekom ovog općeg građanskog rata Konstantin Veliki će oženiti Faustu, kćer cara Maksimijana što će biti razlog za tragediju. Nakon što se prašina općeg građanskog rata slegla zapadom Rimskog carstva je upravljao Konstanin,a istokom Licinije.

  U doba ovog mirnog razdoblja Flavije Julije Krisp biva proglašen očevim suvladarem 01 ožujka 317 godine i počinje se baviti državnim poslovima. Prvi od zadataka mu je bila borba s barbarima na granicama Galije koje pobjeđuje 318 i potom ponovno 320 godine.

  Dok je tako Krisp stvarao vojnu reputaciju, a Konstantin utvrđivao svoju pozicije na istoku je vladao Licinije. Za razliku od Konstantina on se nije rodio u bogatstvu nego siromaštvu pa je bio zadovoljan s postignutim. Stoga je dopustio Kontantinu da ga oženi s svojom sestrom i puno drugih stvari, ali to nije bilo dovoljno. Konstantin Veliki je tražio potpunu vlast pa stoga objavljuje rat.

  U građanskom ratu 324 godine biti će vođene 3 velike bitke u kojima pobjeđuju snage Konstantina Velikog. Neupitno najvažnija od njih je pomorska Bitka kod Hellesponta kada brodovi kojima zapovjeda Flavije Julije Krisp pobjeđuju flotu Licinija. Ta bitka u kojoj praktički dva puta slabija flota Krispa pobjeđuje omogućava Konstantinu iskrcavanje u Malu Aziju i finalnu pobjedu.

  Tom pobjedom Konstantin Veliki je postao vrhovni vladar Rimskog carstva,a Kršćanstvo njegova vladajuća religija. Bez obzira na sve ostvareno car nije mogao mirovati pa je izgleda počeo patiti o paranoje. Prva žrtva te paranoje u proljeće postaje bivši car Licinije koji je bio oženjen za Konstantinovu sestru. On se godinu dana ranije predao za jamstvo da neće biti pogubljen niti on niti njegova djeca. Bez obzira na obećanje Konstantin pogubljuje svog rođaka tijekom proljeća 325 godine.

  Istovremeno su djeca Konstantina Velikog iz drugog braka ili prvog legaliziranog braka rasla. Te 325 godine najstariji sin Konstantina i Fauste ima 9 godina i realno govoreći on nema nikakve šanse protiv polubrata Krispa. Krisp je tada već proslavljeni rimski general i svima znani očev nasljednik što dovodi do stvaranja zavjere.

  Sljedeće godine Konstantin Veliki poziva svog sina i suvladara Flavija Julija Krispa da se pojavi u Puli. Nakon što je došao u Pulu on tamo biva uhićen i 17 lipnja 326 godine pogubljen. U stvarnosti ne postoje nikakvi dokazi koji objašnjavaju zašto je Konstantin Veliki pogubio svog sina i nasljednika. Ti dokazi ne postoje jer ga je on prokleo što znači da su svi dokumenti u kojima se pojavljuje njegove ime bili uništeni.

  Čuvši za što se dogodilo majka Konstantina Velikog se pojavila na njegovom dvoru 15 srpnja 326 i počela na njega vikati. Ukratko Sveta Helena je uvjerila Konstantina da je njegova žena Fausta sve izmislila zbog čega ju ovaj ubija. Nakon ovog događaja Sveta Helena je krenula na hodočašće u Jeruzalem kako bi oprala grijehe sina.

  Time nije završena niti priča o grijesima Konstantina Velikog niti priča o Puli. Početkom 327 godine Konstanin Veliki će pozvati svog nećaka starog 11 samo godina Licinija II u Pulu. Tamo će on biti pogubljen isto tako kao ranije Flavije Julije Krisp.

  Niti smrt Konstantina Velikog nije promjenila običaj da najviši rimski dužnosnici IV stoljeća budu pogubljeni u Puli. Kao primjer toga dovoljno nam je sjetiti se da je u Puli 354 godine pogubljen rimski prijestolonasljednik Konstancije Gal.

  Ovo je inače jedan od naših tekstova posvećenih povijesti Kvarnera. Prije smo tako imali tekst Krčka kapitulacija i Petar Kružić.

5 1 vote
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina