Financijska pismenost

  Jedan od osobno najiritirajućih pojmova modernog doba mi je financijska pismenost. Riječ je o moderno stvorenom pojmu koje posljednja dva desetljeća iskače iz jako puno pašteta kako bi se obične stanovnike okrivilo za financijske muljaže.

  Jedna od puno sličnih definicija financijske pismenosti je da ona predstavlja kombinaciju znanja, stavova i ponašanja nužnih za donošenje ispravnih financijskih odluka. Hrvatske ili preciznije europske financijske ustanove, domaća udruženja i vlada ovo pitanje smatraju iznimno važnim pa surađuju na edukaciju Hrvata.

  Uzmimo kao prvi primjer Erste banku koja provodi program financijske pismenosti,a drugi RBA koja ima program financijskog opismenjavanja djece i mladih. Nakon njih ovdje ćemo još samo spomenuti Hrvatsku obrtničku komoru koja s ministarstvom financija provodi akcije unaprjeđena financijske pismenosti.

  Svi oni nam govore da treba financijski opismeniti stanovništvo koje je po ovom pitanju napredno, ali ipak ne razumije financije. Hrvati su s jedne strane po ministarstvu financija financijski pismeni, a s druge nepismeni. Oni su pismeni jer razumiju financije praktički isto kao stanovnici najbogatijih, OECD država na svijetu. S druge strane mi smo nepismeni jer ne koristimo financijske savjete i ne štedimo novac.

  Osim tih možemo slobodno reći službenih podataka i edukacija koje provode financijske institucije i vlada red je skočiti na druge. Kao primjer tih drugih ćemo udruga Libera kojoj je cilj financijskim opismenjavanjem boriti se protiv materijalističkog načina razmišljanja.

  Nakon svega toga što smo klinički naveli red je skočiti na razlog zašto nas razgovor o financijskom opismenjavanju iritira. Domaći primjer toga je Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji isto provodi ovu edukaciju. On ju provodi uz financiranje Addiko banke koja ne bi niti postojala da su imali financijski pismene šefove.

  Tu smo došli do glavnog problema financijske pismenosti koja se gura običnim stanovnicima. Riječ je o problemu da su iz te perspektive glavni šefovi financijskih ustanova nepismeni. Ne vjerujete u to ?

 Kao prvi primjer navodimo najveću Njemačku financijsku instituciju, Deutsche Bank. Ona je 2007. godine bila druga najveća banka na svijetu, a sada nije niti u TOP 20. Zbog bezbrojnih pogrešnih ulaganja i financijskih skandala ona je pala na tek 27 mjesto u svijetu. Ukratko njeni šefovi nisu financijsko pismeni.

  Onda idemo na slučaj Credit Suisse koji je prije približno godinu dana bankrotirao. Zbog financijski nepismenih direktora ova banka je bila uložila ogromne novce u dva fonda koji 2021. bankrotiraju što dovodi do njenog bankrota. Sve u svemu ova banka je ostavila financijsku rupu od 280 milijardi dolara što sve govori o tamošnjoj pismenosti.

  Sada ćemo još samo spomenuti jedan američki primjer. Riječ je o banki SVB koja je bila 16 po veličini banka u SAD kada je 10.03.2023. bankrotirala. Riječ je bila o banci u koju su ulagali američki milijarderi pa su potom pritisnuli vladu da im isplati novac s tamošnjih računa. U ovom slučaju ispadne da nisu samo šefovi banke bili financijski nepismeni nego i tamošnja vladajuća klasa !?

  To što smo naveli predstavlja samo dio primjera jer ih ima bezbroj. Mogli bi ponovno navoditi njemački Wirecard ili austrijski Hypo-Alpe-Adria Bank ili…., ali to nema smisla. Oni svi samo služe kao primjer zašto nas svi razgovori o financijskom opismenjavanju iznimno iritiraju. Praktički svaki stanovnik Hrvatske zna da treba platiti račune, pojam inflacije, kamata i sličnog pa je stoga pismen.

  Sve ostalo za nas predstavlja glupiranje jer znamo da onda niti direktori banaka i financijskih institucija nisu financijski pismeni.