Credit Suisse
Europska unija je nastala 1993 godine kao prije svega jedna vrsta bankovne unije. Njenim stvaranjem su se ispunile sve bankovne želje, a banke su na kraju počele propadati. Credit Suisse, Deutsche Bank i drugi su samo primjer banaka u kroničnim problemima.
Prije nastanka Europske unije ili još preciznije eura svi internacionalni tokovi novca su bili pod kontrolom država. Nakon formiranja prije svega eurozone financijske institucije koje su do tada bile vezane nacionalnim granicama su dobile mogućnost praktički neograničenog širenja. To širenje to stvaranje superbanaka je ujedno dovelo do problema !?
Samo koji mjesec prije realno gledajući bankrota Grčke 2010 godine banke su se natjecale tko će dati veći kredit Ateni. Nakon što je ona realno govoreći bankrotirala Njemačka, Francuska i drugi su na sebe preuzeli bankovni dug Grčke i od tada ovaj novac utjeruju od nje.
Grčka je te 2010 godine bila dužna bankama iz Njemačke i Francuske 90.3 milijarde eura. Iz toga razloga je bila pokrenuta operacija „spašavanja” Grčke, a u stvarnosti europskih financijskih institucija.
To je spasilo banke, ali one u realnosti nisu promjenilo svoj način rada. Budimo realni zašto bi ga uopće mijenjale ako ih država stalno štiti, ako će biti spašavane iz džepova građana ?
Najveća Njemačka banka, Deutsche Bank je pa praktički kriminalna institucija. Tijekom posljednjih deset godina je bezbroj puta osuđena i bila prisiljena isplatiti desetke milijarde dolara kazni, ali… To ali predstavlja da niti jedan njen direktor nikada nije završio u zatvoru što nam sve govori. Istovremeno banka je bez obzira na svu pomoć država pala s 2 na 22 mjesto u svijetu !?
Slično sudbinu je doživjela i bankarska grupa Credit Suisse o kojoj danas govorimo. Te 2008 godine (01.01) je bila 18 u svijetu, a 2022 je pala na 45 mjesto, samo da bi 2023 de facto bankrotirala. Istovremeno se vrijednost dionica banke do kraja 2022 godine bila smanjila 95 %.
Kolaps Credit Suisse je kao i ranije navedeni kolaps američkog SVB-a započeo u 2022 godini. To je svima vidljivo na osnovnu izmjena vlasničkih udjela koji su se dogodili između kolovoza 2022 i ožujka 2023. Početkom kolovoza 2022 godine Francuska banka je bila najveći pojedinačni vlasnik Credit Suisse, a potom je ubrzano počela prodavati sve dionice. Početkom ožujka 2023 Francuska banka Natixis više nije imala niti jednu dionicu Švicarske bankovne institucije !?
U određenom smislu kolaps Credit Suisse se može povezati s kolapsom 2 fonda u koje je bila upletena (2021). To je rezultiralo financijskim gubitkom i potom potpunom anarhijom u banki. Tijekom proteklih 18 mjeseci banka je imala 3 generalna direktora i jednog vršitelja dužnosti što investitori i vlasnici depozita nisu dobro primili.
Oni su u četvrtkom kvartalu 2022 iz banke izvukli 110 milijardi švicarskih franaka što rezultira bankrotom. Švicarska je 16 ožujka 2023 donijela odluku o spašavanju banke ubrizgavanjem 54 milijarde dolara, ali time je samo kupila vrijeme.
Problem za Credit Suisse je povjerenje investitora, a ono ne postoji. 2008 godine Singapur je bio spasio banku od bankrota samo da bi potom na njoj izgubio novac. Zbog toga je danas teško naći nekoga tko bi u nju investirao bez državnog jamstva. To državno jamstvo je stiglo u nedjelju pa je stoga UBS preuzeo Credit Suisse uz pomoć državnih 110 MILIJARDI dolara.
To je inače bila prvobitna vijest nakon koje se pojavila hladna istina. Ona glasi da će UBS i Credit Suisse dobiti od države 280 milijardi dolara dok će istovremeno direktori bankrotirane banke dobiti bonuse za dobro odrađeni posao !?
Općenito gledajući glavni problem za sve europske banke je dizanje kamatnih stopa. Njih je Europska unija podigla s minus 0.5 % u lipnju 2022 na 3 % u ožujku 2023. Komentirajući dizanje kamatnih stopa i kolaps Credit Suisse Europska komisija je izjavila da su stvari pod kontrolom i da će ostati pod kontrolom.
Ukratko iz džepova građana su spašeni američki SVB i švicarski Credit Suisse. To ujedno potvrđuje da profiti idu u džepove tajkunima, a gubici se pokrivaju iz džepova građana.