ekonomska-kriza

Nedostatne vladine mjere

Po službenim podacima tokom veljače je u Hrvatskoj radilo 1.520.000 osoba. Kako smo svi svjesni toga da će gospodarska kriza prouzročena virusom imati potpuno nepostojeće posljedice po zaposlene u državnim službama red je taj početni broj smanjimo za 369.781 osobu koja radi u državnoj službi. Jutarnji list će uzeti ove podatke i konstatirati u naslovu teksta da gotovo svaki treći zaposleni radi za državu,a potom u tekstu reći da je taj postotak 27.7 %. U stvarnosti on iznosi „samo” 24 % tako da možemo reći kako je gospodarska kriza izazvana korona virusom dovela u opasnost oko 1.150.000 radnih mjesta u Hrvatskoj.

Te potencijalne gospodarske katastrofe vlada je djelomično svjesna pa je stoga donijela odluku da će financirati radnike kojima prijeti ostanak bez posla s 3.250 kuna mjesečno. Problem s tim vladinim planom je da je on neozbiljan, amaterski napisan. Govoreći o ovom planu vlada je najavila kako očekuje da će ta državna pomoć biti zatražena za maksimalno 400.000 radnih mjesta i da će kriza završiti za 3 mjeseca.

Plan je neozbiljan jer u Hrvatskoj je tokom veljače 183.500 ljudi radilo u obrtima, 70.000 hotelima, restoranima, kafićima i sl., 204.000 u trgovinama, 94.000 u građevinarstvu, 73.000 u prijevozu i skladištenju, 227.000 zaposlenih u prerađivačkoj industriju (vlada ju navodi u svojim mjerama), a na kraju imamo i cijeli tucet manjih poslova vezanih s njima kao što je na primjer zaštitarstvo s 13.500 zaposlenih.

Danas kada su zatvoreni svi hoteli, restorani i slično već imamo 70.000 osoba koji trebaju državnu pomoć. Zbog ograničenja radnog vremena i ograničenja ulaska u trgovačke centre oni nam danas rade s 20 % kapaciteta dok maleni dućani rade s puno većim kapacitetom, ali isto tako ne možemo očekivati da on bude viši od 50 %. Praktički identičnu situaciju imamo u sektoru prijevoza i skladištenja dok stanje u obrtima i u našoj preostaloj industriji danas više nitko ne može niti procjeniti.

Iz tih podatka vrlo lako možemo doći do zaključka kako postoji više od 400.000 radnika koji će trebati pomoć što ukazuje da vladin plan ne vrijedi koliko papir na kojemu je napisan. Dok je naša vlada donosila ove mjere kao i najave odgode plaćanja poreza Austrija, Njemačka i druge države su donijele planove stimuliranja ekonomije visoke između 10 i 20 % državnog BDP-a tako da je razlika između naših mjera koje po vladinima planovima predstavljaju podršku ekonomiji u visini od 2 % BDP i njihovih mjera svima nama više nego očita. Jedina od 63 domaće mjere za pomoć gospodarstvu koja se može pohvaliti je ona ministarstva gospodarstvo kojom se najavljuje interventni otkup viškova u stočarstvu, konfekciji, poljoprivredi i prehrambenoj industriji što stvarno može spasiti radna mjesta u proizvodnji ako bude ispravno provedena iako je sada još upitno koliko se proračunskog novca misli na nju potrošiti.

Problem je što su sve ostale gospodarske mjere Plenkovićeve vlade u stvarnosti financijske pošto njihovu središnju poziciju zauzima što niža izdvanja iz državnog proračuna. To će na kraju zbog financijskog fundamentalizma nanijeti puno veće štete našem gospodarstvu nego da se odmah krenulo s procesom drastičnog stimuliranja gospodarstva o čemu ćemo više govoriti sutra.

0 0 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina