Bliski istok u 2022 godini

  Bliski istok u 2022 godini će imati veliki broj u teoriji demokratskih događaja koji će odrediti njegovu budućnost. Ove godine bi u Tunis, Libija, Sirija i Libanon trebali dobiti nove vlada ili ustave koji će rasčistiti tamošnju situaciju.

  Prošlo ljeto predsjednik Tunisa Kais Saied je izvršio puč koji su za razliku od Tunižana Njemačka i SAD podržali. Pučem on je preuzeo vlast u državi koja se uličnim riječnikom govoreći nalazi u banani. Tijekom 10 godina eksperimenta s demokracijom javni dug Tunisa se udvostručio, a gospodarsko stanje se pogoršalo.

  Novi diktator Tunisa je potom potpuno ignorira tešku gospodarsku situaciju i bavi se učvršćivanjem svoje pozicije. U skladu s tim razmišljanjem odlučio je napisati novi ustav i pozvati na referendum u srpnju 2022 koji će ga potvrditi. Tek nakon toga će biti održani izbori za parlament koji sada ne postoji.

  Tunis je važan za Europu zbog broja ilegalnih migranata koji od tamo dolaze dok je Libija važna zbog tamošnje anarhije. Već 10 godina se u Libiji vodi građanski rat nakon što je je zapad „oslobodio od zločinca” i diktatora Gadafija. Nakon što se u građanski rat uključila Turska kako bi spasila slabiju stranu u sukobu počeli su pregovori.

  Ti pregovori su rezultirali dogovorom o predsjedničkim izborima koji su se trebali održati 24 prosinca 2021. Kako u realnosti država nema ustav niti izborni zakon koji sve strane u građanskom ratu priznaju izbori su odgođeni za 2022 godinu. Svi napeto čekamo da li će se izbori na kraju održati i da li će rezultirati obnovom građanskog rata jer će oni koji izgube izbore odbiti priznati rezultat.

S  lično kao i Tunis Libija za nas predstavlja prije svega problem zbog ilegalnih migranata. Za razliku od ove dvije države koje čeka zanimljiva godina Egipat je sve svoje probleme riješio prije par godina. Ustavnim promjenama tamošnji autokrat je produžio svoju vladavinu pa Egipat postaje centar stabilnosti u nestabilnoj regiji.

  Bankrotirani Libanon predstavlja jednu potpuno novu vrstu problema. Riječ je u potpuno multikulturalnoj državi koja se djelomično i zbog svog ustava nalazi u problemima. Po tamošnjem ustavu predsjednik država je Kršćanin, predsjednik vlade Sunit, a predsjednik parlamenta Šiit.

  Libanon se danas nalazi u jednoj od najvećih gospodarskih katastrofa na svijetu. Glavni razlog za ovu katastrofu se nalazi u tamošnjem financijskom sustavu koji po očekivanju odbija svaku krivicu. Taj i takav Libanon će u svibnju 2022 održati parlamentarne izbore.

  S obzirom na tamošnju katastrofalnu humanitarnu situaciju realno je teško predvidjeti što će se na izborima dogoditi. Ono što s sigurnošću znamo da je da su prozapadne snage uspjele upisati 245 000 Libanonaca koji žive u inostranstvu u popis birača. To daje nadu prozapadnim demokratskim snagama Libanona da će ostvariti dobar izborni rezultat.

  Na kraju ovdje nam je red spomenuti i Siriju u kojoj je legitimna vlada ostvarila pobjedu u ratu. Ona se uspjela održati na vlasti i poraziti džihadiste koje su naoružavali i obučavali Turska, zapada i zaljevske monarhije.

  U doba kada ovo pišemo Assad ima potpuno vlast u Siriji, ali je bez obzira na to dopustio pisanje novog Ustava. Taj Ustav zajedno piše 150 predstavnika vlade i opozicije. Da li će on ikada biti napisan predstavlja vrlo dobro pitanje pošto se sam proces iznimno odužio.