Novac će ponovno završiti kod banaka

Sada već 7 dana na dioničkom tržištu smo suočeni s savršenom olujom. Kombinacija prije svega korona virusa,a potom sloma tržišta nafte, državnog bankrota Libanona, proglašenja pandemije i neočekivan potez Deutche bank koji paničari nazivaju bankrotom su doveli do totalnog kolapsa.

Dow Jones je samo u četvrtak pao 10 % dok su Nasdaq i S&P izgubili četvrtinu svoje vrijednosti. Slično se dogodilo i u Europi gdje je u samo jednom danu britanski indeks dionica izgubio 10.9 % vrijednosti, dok su onaj u Francuskoj i Njemačkoj izgubili po 12.3 %. Govoreći o Hrvatskoj dovoljno je reći da je naš indeks dionica koji se zove Crobex pao na 1429 bodova dok je 2008 godine iznosio 3500 bodova. Jedna od mogućih poanta ovog našeg katastrofalnog stanja na tržištu dionica bi bila da Hrvati smatraju kako je općenito govoreći tržište dionica namješteno i u tome su oni vrlo vjerojatno u pravu. Mnogi će isto tako reći što nas se tiče svjetski slom tržišta dionica i oni bi bili u pravu kada bi zapadne ekonomije funkcionirale kao ekonomije, a ne kao jedan veliki financijski balon koji živi u svom svijetu, ali na kraju on urušava i naš svijet što predstavlja problem svih nas.

Dok su posljedice korona virusa na ekonomiju i financije prilično jasne one urušavanja cijena nafte baš i nisu toliko. Službena priča nam govori da je Saudijska Arabija objavila rat cijenama nafte Rusiji zbog neslaganja oko proizvodnih kvota. Možda se ti stvarno dogodilo, a možda i nije. Možda su ove dvije države sklopile savez s ciljem uništavanja američke naftne industrije koja se temelji na hidrauličkom frakturiranju. Za većinu današnjih naftnih kompanija u SAD potrebna je mininalna cijena nafte od 60 dolara,a ona sada pada na 30 dolara. Samo ove godine te korporacije moraju vratiti 22 milijarde dolara duga koji je nekoliko puta osiguran tako da neće nastraditi samo one nego i cijeli tucet financijskih instituacija vezanih s ovim dugom. Tome moramo sada dodati i Libanon čiji državni dug iznosi 90 milijardi dolara i koji je u ponedjeljak bankrotirao, ali i Deutsche bank koji je odlučio ne isplatiti svoju obveznicu u visinu od 1.25 milijardi dolara.

S svim ovim smo samo htjeli dokazati da je financijski sustav bio u stanju šok još ranije nego što je postao jasan utjecaj korona virusa od čega sada dolazi do potpunog raspada financijskog i gospodarskog sustava. Odgovarajući na situaciju koristeći starinski riječnik Europska centralna banka je donijela odluku da svaki mjesec više neće štampati 20 milijardi eura nego 120 milijardi koje će davati bankama,a ujedno će im dopustiti i korištenje veće količine bankovnih rezervi nego što je po dosadašnjim zakonima bilo moguće. Da ta Europska centralna banka ne štampa za financijske institucije nego ga dijela punoljetnim građanima svatko od nas bi dobio 300 eura mjesečno takozvanog helikopterskog novca, ali tako nešto se neće dogoditi niti u eurozoni niti kod nas jer je potrebno financirati ponovno i ponovno banke,a ne građane.

Ta procedura Europske centralne banke štampanja novca radi spašavanja takozvanih investitora ne predstavlja ništa novoga jer se isto provodilo u razdoblju 2015-18 godina što možemo vidjeti na tablici. Na kraju je red i da se za pitamo što će se s nama, s običnim građanima dogoditi sada u vrijeme karantene, sada u vrijeme opadanja gospodarske aktivnosti zbog korona virusa. Sve je moguće u Hrvatskoj očekivati, ali ne da će novac stvoren za pomoć gospodarstvu završiti u rukama građana. To nije niti Europski niti Hrvatski način rješavanja problema. Novac će ponovno završiti na računima financijskih institucija i korporacija,a građane tko šljivi.