44 milijarde kuna za Hrvatsku
44 milijarde kuna za Hrvatsku je naslov kojim nas mediji educiraju koliko smo zaradili od Europske unije u 8 godina. Ti edukativni proEU tekstovi kao i svaka državna propaganda u sebi imaju dio istine.
Početkom rujna nas je tako državni tajnik Velimir Žunac obavijestio o tom novcu. On je bio izjavio: „razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i proračuna RH u proračun EU iznosi 44,71 milijardu u korist Hrvatske”. Tu „vijest,” je bio prenio Novi list zajedno s praktički svim našim medijima.
Kako ova vijest nije izazvala očekivanu ekstazu kod Hrvata nju je trebalo ponoviti. U skladu s tim u listopadu Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU izlazi s novom viješću. Ona nam je govorila da smo u financijskom plusu od 44 milijarde kuna. Tu vijest su ponovno prenijeli svi mediji, a kao primjer sada uzimamo Večernji list.
Globalna elita i Europska unija općenito vole bacati velike cifre kako bi nas šokirali svojom dobrotom. Oni pri tome odbijaju staviti te cifre u perspektivu što ćemo mi ovdje učiniti. 44 milijarde kuna predstavlja danas 11 % našeg BDP-a pa kada to razvučemo na 8 godina dobijemo 1,375 % BDP-a. Tih godišnjih 1,4 % predstavlja financijski profit koji Hrvatska ostvaruje od Europske unije.
Riječ je o strogo knjigovodstvenom profitu, a ne stvarnom jer je iz njega puno toga izbačeno. Izbačeni su različiti troškovi od kojih je najveći onaj demografski.
Kao što smo već ranije rekli u Njemačku se između 2013 i 2015 preselilo 100 tisuća Hrvata. Do kraja 2017 godine taj broj je porastao na 225 tisuća, ali to se ne reklamira iako svi to znamo da je to istina.
Hrvatska kao i velika većina drugih država ima edukacijski sustav koji se financira iz proračuna. Za svakog učenika Hrvatska godišnje izdvoji 24 tisuće kuna !? Kada taj broj pomnožimo s 12 godina školovanja dolazimo do 288 tisuća kuna. Za kraj još trebamo pomnožiti tu cifru s 225 tisuća Hrvata u Njemačkoj koje je Hrvatska školovala.
Kada te cifre pomnožimo dolazimo do gotovo 65 milijardi kuna. Tih 65 milijardi kuna potrošenih na školavanje sadašnjih radnika u Njemačkoj predstavlja novac koji je Hrvatska izgubila. Sada kada onaj knjigovodstveni plus na koji se propagandno poziva vlada usporedimo s ovim minusom mi se nalazimo u dubokom deficitu.
Nakon usporedbe novca dobivenog iz EU i onog „poklonjenog” Njemačkoj mi se nalazimo u minusu od 21 milijarde kuna. Mi smo ovdje govorili samo o Njemačkoj, a nismo spominjali Austriju, Italiju, Irsku i slično. Da smo i njih usporedili mi bi završili u puno, puno većem minusu.
Sigurni smo da će proeuropski nastrojene osobe reći da ljude ne možemo zatvoriti unutar granica !? Mi to ovdje niti ne tvrdimo nego se bavimo knjigovodstvenim podacima na koje se pozivaju vlada i EU. Na isti način na koji oni prezentiraju pluseve mi prezentiramo minuse,a neka građani samo odluče.
Govoreći o ovom minusu uopće nismo spomenuli gospodarske promjene u Hrvatskoj. Jedna od njih je propast domaće proizvodnje šećera. Još 2017 godine smo bili proizveli gotovo 1,3 milijuna tona šećerne repe, a danas… Danas naša šećerna industrija zahvaljujući odluci Europske unije više ne postoji !?
To je jedna od bezbrojnih gospodarskih cijena koje smo platili zbog našeg članstva u Europskoj uniji. Te podatke ne smijemo nikada zaboraviti kada govorimo o pluseve i minusevi našeg ulaska u EU bez obzira na propagandu.
[…] padom broja rođenih, a s treće masovnim dolaskom migranata. Neke procjene nam tako govore da se 225 tisuća Hrvata iselilo u Njemačku. Kako bi nadoknadila iseljene naša vlada je samo u dvije posljednje godine uvezla 85 000 migranata […]