SAD nije Rim

  SAD nije Rim kao što Amerikanci sebi lažu. On u stvarnosti predstavlja modernu verziju Kartage, a ne Rima i to zna svaki poznavatelj antičke povijesti.

  Priča o nastanku Kartage i SAD je praktički identična. U oba slučaja riječ je o prekomorskoj koloniji koju je osnovalo Kraljevstvo. U slučaju Kartage to je bilo kraljevstvo Tira, a u slučaju SAD to je Velika Britanija.

  Oba kraljevstva su znala da preko mora, oceana postoji zemlja bogata prirodnim resursima. Isto tako su oni znali da tamo žive tehnološki slabo razvijeni domoroci koje neće biti problem poraziti.

  U svojoj ekspanziji na buduće područje Kartage/SAD kolonijalne sile su znale svoje limite. Prvi od njih je bio ograničen broj kolonista koji mogu prevesti na „djevičansku zemlju”. Nakon tog limita je bio onaj koji govori o nemogućnosti prodora u unutrašnjost kontinenta.

  Bez obzira na ove ograničavajuće faktore kolonije su radi poduzetničkog duha naseljenika postale uspješne. Dio početnog uspjeha se temeljio na robovlasništvu što je bilo prihvatljivo u doba nastanka oba politička entiteta.

  Kako su kolonije gospodarski jačale tako je slabio utjecaj otočnih kraljevstva koja su ih stvorila. Na kraju je to dovelo do političkog raskida proglašavanjem neovisnosti kolonija (Kartaga i SAD). Bez obzira na neovisnost krv nije voda pa su novostvorene države održale odlične odnose s državom svog porjekla.

  Novostvorena država, Kartaga je naslijedila raniji uspješni gospodarski model koji će potom poboljšati. Kao neovisna država ona će stvoriti najkompetitivniji svjetski ekonomski model, ona će stvoriti antički kapitalizam. Jedan od primjera tog kapitalističkog modela nam davaju prve velike plantaže s stotinama, tisućama robova. Do tada tako nešto nije postojalo na Mediteranu.

  Drugo obilježje kartaškog kapitalističkog modela je odbijanje plaćanja poreza od najbogatijih dijelova društva. To je dovelo do formiranja iznimno neuravnoteženog društva čija vladajuća klasa za razliku od Rima nije poznavalo domoljublje. Najbolji dokaz za tu situaciju nam pružaju Punski ratovi.

  Slično kao i SAD u 20-21 stoljeću Kartaga je svoju silu temeljila na vojnoj mornarici. Ona je morala biti jača od vojnih mornarica svih država koje se nalaze na njenom moru.

  Na kraju SAD će uspjeti tamo gdje je Kartaga propala iz 3 razloga. Prvi od njih je da se u zaleđu Kartage nalazila Sahara koju nije moguće gospodarski iskoristiti. Drugi razlog za poraz Kartage i pobjedu SAD-a se nalazio u broju kolonista. Maleno kraljevstvo Tir-a zajedno s ostalim Feničanima nije moglo poslati veliki broj kolonista u Kartagu. Praktički je nemoguće usporediti broj kolonista poslanih u SAD i Kartagu pa je stoga Kartaga izgubila demografsku utakmicu. Treći razlog je Daniel Howe opisao u svojoj knjizi The Transformation of America. Taj razlog je industrijska revolucija.

  Ukratko povijesne sličnosti između nastanka Kartage i SAD-a su iznimne. Sličnu situaciju imamo i kada govorimo o gospodarskom modelu s izuzetkom druge polovice dvadesetog stoljeća.

  Zbog ovih razloga koliko god da se SAD pravi novom Rimskom republikom prisiljeni smo reći da je slična Kartagi. Bez obzira na to SAD-u je od trenutka nastanka ideološki uzor bila Rimska republika što ne smijemo zaboraviti.

  Ovaj esej je napisan koristeći neobjavljeni dio poglavlja SAD u knjizi 25 godina Europske unije. Objavljeni dio poglavlja govori samo o razdoblju nakon 1945 godine u SAD !?

5 2 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina