Populistička opasnost

  Sergej Guriev i Elias Papaioannu su izašli s zajedničkim tekstom imena „The Enduring Populist Threat”. Kako sam imao prilike s autorima razgovarati o populizmu sada ćemo se ovdje baviti na komentarom, kritikom te njihove analize.

  U startu svoje analize Guriev i Papaioannu navode kako će tijekom sljedećih mjeseci i godina snage populizma u svijetu daljnje jačati nakon čega navode da je za to kriv globalizacijski sustav. Drugim riječima globalizacija i napredak tehnologije su omogućile malenom broju ljudi da se iznimno obogate dok je istovremeno zbog istih razloga na zapadu došlo do pada životnog standarda velikog broja ljudi.

  Jednostavno industrijska mjesta su bila preseljena u inostranstvo ili automatizirana što je među stanovnicima na primjer SAD dovelo do depresije. Nuspojava tih političkih odluka koje su dopustile outsourcing je na kraju krajeva bilo smanjenje dužine života bijelih Amerikanaca.

  Nakon toga je 2008 godine došao financijski slom tijekom kojeg su obični građani patili, a bankama su države praktički neograničeno davele novce. Kao da to samo po sebi nije bilo dovoljno da razbjesni zapadne građane onda su vlade počele voditi politiku štednje kako bi obični građani iz poreza i socijalnih davanja vratili dugove stvorene spašavanjem banaka.

  To je rezultiralo očekivanom populističkom reakcijom koju ju je potom dodatno ojačalo migrantsko pitanje. Ova analiza potom kritizira obične „nepismene” Amerikance koji smatraju da migranti čine 36 % stanovnika SAD-a,a stvarni broj iznosi 10 %. Isto tako analiza kritizira obične „nepismene” Talijane koji smatraju da 26 % stanovništva čine migranti,a stvarni broj ponovno iznosi samo 10 %.

  Na žalost ovi navodno pismeni stručnjaci su isto tako nepismeni kao i obični građani. Drugim riječima 13.7 % ili možda čak 14.4 % stanovnika SAD čine oni koji tamo nisu rođeni, znači migranti. U Europi koju za razliku od SAD-a čine barem u teoriji nacionalne države situacija tamošnji uredi za statistiku malo drugačije obrađuju podatke pa ih ovdje nećemo spominjati da ne mješamo kruške i jabuke kao što to „stručnjaci” mješaju.

  Potom nam ova studija govori kako postoji cijena populizma za države u kojima oni dođu na vlast. S tom tvrdnjom se možemo složiti jer nam je dovoljno sjetiti se na primjer Chaveza u Venecueli, ali istovremeno oni time odbijaju pogledati primjer Poljske i Mađarske gdje su tamo sada već duže vremena na vlasti takozvani populisti. Općenito cijela studija potpuno ignorira ove države jer im onda dobar dio teorija, „zaključaka” pada u vodu.

  Namjesto da komentiraju ove primjere one se u tekstu bave Velikom Britanijom koja je glasovala za Brexit i navode kako se tamo godišnje gubi 1 % BDP-a zbog Brexita. Pri tome ovi ekonomisti, jer je riječ o ekonomistima ignoriraju da Brexit predstavlja strukturalnu promjenu gospodarstvenih odnosa, a svaka takva transformacija ima svoju cijenu. Tek srednjeročno ili dugoročno gledajući ćemo znati da li je Brexit bio gospodarski i društveno ispravna odluka.

  Na samom kraju analize autori priznaju da vlade trebaju ukinuti nepravedne povlastice koje jačaju nepoštene privilegije elita kao što su izbjegavanje plaćanja poreza, korupcija i slično. Nakon toga navode još da je Europska unija na pravom putu s svojom regulacijom interneta, ali da još puno toga treba biti učinjeno kako bi se suzbila populistička opasnost.

0 0 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
1 Comment
najstarije
najnovije najviše glasova
Inline Feedbacks
View all comments
trackback
5 mjeseci prije

[…] Populistička opasnost […]

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina