Pobuna na Antilima

  Francuska je nekada imala veliko kolonijalno carstvo od kojeg su danas ostali ostaci ostataka. Osnovni francuski problem predstavlja da i ti ostaci ostataka priželjkuju neovisnost na što nam ukazuje pobuna na Antilima.

  Tijekom posljednjih godina Francuska ima iznimni problem očuvati vlast nad svojim kolonijama u kojima žive stotine tisuća stanovnika. U određenom smislu prva se bila pobunila Nova Kaledonija. Na njoj prije svega žive potomci domorodaca i francuskih doseljenika što nije spriječilo pokušaj formiranja samostalne države.

  Između 1987 i danas održana su 4 referenduma o neovisnosti od kojih 3 između 2018 i danas. Stanovnici su svaki put glasovali za ostanak u Francuskoj, ali situacija se tamo ne smiruje.

  Problemi s druge strane u Francuskoj Gvajani su započeli u približno isto vrijeme. Francuska Gvajana je posljednja europska kolonija na američkom kontinentu pa je u osamdesetim godinama postala magnet za migrante. Oni su se tamo naseljavali iz Surinama, Brazila i Haitija što dovodi do formiranja multikulturalne kolonije.

  Porast broja stanovnika od 400 % u samo 40 godine je pretvorilo ovu koloniju u iznimno siromašno područje. To je na kraju dovelo do velikih socijalnih nemira u Francuskoj Gvajani 2017 godine koji su se relativno brzo smirili. Važno je naglasiti kako nitko tada nije tražio neovisnost.

  Vremenski posljednji nemiri koji pogađaju Francuske kolonije biva pobuna na Karibima. Ova pobuna je započela u studenom 2021 godine i do danas se nije smirila. Tijekom prosinca demonstranti su na par dana okupirali zgradu lokalnog parlamenta, a u siječnju glavnu bolnicu. To je dovelo do slanja sigurnosnih snaga iz Francuske da tamošnju situaciju stave pod kontrolu što je do sada bilo neuspješno.

  Službeni razlog za ovu pobunu predstavlja uvođenje korona potvrda iako je u stvarnosti stanje puno kompliciranije. Tamošnji stanovnici su nezadovoljni povećanjima cijena goriva, starim francuskim grijesima i puno drugih stvari.

  Na kraju je sve rezultiralo postavljanjem barikada i čak proglašavanjem „Autonomne republike La Boucan”. Slubeni zahtjevi prosvjednika su ukidanje korona potvrda, smanjivanje poreza na gorivo, smanjivanje troškova života i radna mjesta za mlade. Sastavni dio ovih prosvjeda su po očekivanju pljačke trgovina i slični događaji koje smo gledali u SAD tijekom BLM demonstracija.

  Tamošnje nevladine organizacije tvrde da je bilo za očekivati da dođe do izbijanja nasilja. Jednostavno po njima je prošlo vrijeme sastanaka na velikim vrućinama i došlo je vrijeme za akciju. Nužno nam je ujedno napomenuti kako je gradonačelnik prijestolnice ove kolonije član nevladine organizacije što otvara par pitanja.

  Ono što nitko od demonstranata ne navodi su stvarni životni uvjeti u ovoj koloniji i susjednim karipskim državama. Minimalna mjesečna plaća na Gvadalupe iznosi 1 554 eura dok je na susjednoj Antigvi ona 30 % niža, a na Dominiki još daleko niža. Normalno nitko ne gleda one siromašnije od sebe nego svi gledaju bogatije.

  Jedno od rješenja za Francusku je dati Gvadalupeu referendum za neovisnost. Sastavni dio referenduma bi bilo oduzimanje francuske putovnice svim tamošnjim stanovnicima u slučaju neovinosti. To bi bilo najjednostavnije rješenje za Francusku, ali ne i za francuskog predsjednika. To na kraju ispadne i glavni problem pošto je iz perspektive vlade Francuske bolje boriti se s tamošnjim nemirima.

5 3 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina