Plenkovićeva gospodarska stagnacija

  Plenkovićeva gospodarska stagnacija je ono što se događa svugdje oko nas. Zagovornici našeg premijera će reći da to nije istina, da plaće i gospodarstvo rastu. Oni su u tome u pravu, ali istovremeno zatvaraju oči prema onome što se događa u ostatku Europe.

  Prije nego što ukažemo na rezultate gospodarske politike Andreja Plenkovića red je sjetiti se one Zorana Milanovića. On je kao premijer proveo najžešću politiku stezanja remena u Europi što je rezultiralo Milanovićevom gospodarskom depresijom. Na kraju glasači su ga izabrali za predsjednika isto tako kao što su Plenkovića ponovno izabrali za premijera. U određenom smislu Hrvati su narod koji je sam izabrao svoje patnje, svoju gospodarsku stagnaciju.

  U listopadu 2016 godine kada je Plenković postao premijer Hrvatska prosječna bruto plaća je iznosila 7,681 kunu. Točno 4 godine kasnije ona iznosi 9.190 kuna. Gledajući u eurima strogo pojednostavljeno govoreći ona je u 4 godina porasla s 1,032 na 1,297 eura. Znači imali smo porast plaća od 25.67 % pa možemo reći da su zagovornici Plenkovića u pravu. Problem bi bio da smo 2016 godine po prosječnoj plaći u Istočnoj Europi bili iza Slovenija i Estonije, a danas…

  Dok je kod nas tako tijekom prve 4 godine Plenkovića porasla 25.67 % u Litvi je porasla 91.30 %. Priznati ćemo sada da je Litva ekstremni primjer u povećavanju plaća, ali niti drugi nisu tako daleko. U Rumunjskoj je ona porasla 86.75 %, Latviji 49.17 %, Mađarskoj 42.16 % i tako dalje. Jedina istočnoeuropska država koja je imala manji rast plaća od Hrvatske je Slovačka u kojoj su one rasle 24.42 %. Slovačka je odlučila tom kontrolom plaća zaštiti svoju industriju,a što mi štitimo ? Turizam ? Interesne skupine ?

  Kao što iz tablice možemo vidjeti samo 3 istočnoeuropske članice Europske unije su između 2016 i 2020 imale povećanje plaće manje od 30 %. To su Slovenija čija prosječna plaća polako dostiže Španjolsku, Slovačka s automobilskom industrijom i Hrvatska.

  Ako postoje stvarni gospodarski, makroekonomski razlozi za Plenkovićevu stagnaciju onda to može biti jedino što brži ulazak u eurozonu. Sve ostalo bi se temeljilo na užasnim motivima. Nuspojava ovog držanja niskih plaća u usporedbi s drugim članicama Europske unije je demografska katastrofa, slanje mladih van.

  Ovo nam je ujedno posljednja godina da se nalazimo u TOP 5 po visini plaća među bivšim komunističkim članicama EU. Dugo smo bili drugi dok kraj 2021 godine možda dočekamo na 9 mjestu. To je najbolji konkretni primjer uništavanja Hrvatske, a ono što ministar Ćorić govori je potpuno nevažno.