Oprani mozgovi

  Današnjim mladima su oprani mozgovi i to u najgorem mogućem obliku. Oni stvarno vjeruju da zbog klimatskih promjena nemaju budućnosti.

  Istraživanja javnog mijenja nam ukazuju da su mladi izuzetno zabrinuti zbog klimatskih promjena. Po jednoj od bezbrojnih sličnih studija ova izuzetna zabrinutost postoji kod 59 % mladih u svijetu.

  O toj zabrinutosti mladih povodom globalnog zagrijavanja smo slušali već bezbroj puta. Ne samo da smo slušali njih nego smo slušali i političare koji im se dodvoravaju ili stvarno u tako nešto vjeruju. Tijekom prošlogodišnjeg ekološkog okupljanja COP26 britanski premijer Boris Johnson izjavljuje: „mladi imaju pravo biti bijesni po pitanju klimatskih promjena…”

  Normalno u tim raspravama nalazimo Klausa Schwaba i nezaobilazni World Economic Forum koji izjavljuje: „za limitiranje globalnog zagrijavanja mladi zahtjevaju prestanak korištenje ugljena, nafte, plina i da se najure direktori koji se protive zelenoj tranziciji”.

  Još ćemo po ovom pitanju samo spomenuti riječi predsjednice generalne skupštine Ujedinjenih Naroda: „Mi smo posljednja generacija koja može ispraviti nepopravljivu štetu nanesenu našem planetu…”

  Normalno tome trebamo dodati više manje propagandne medijske istupe koje provode takozvane ekološke organizacije. One na primjer tvrde da je 96 % Amerikanaca zabrinuto za budućnost svoje djece u svijetu koji prolaze kroz klimatske promjene.

  Ukratko sve te priče govore da se nalazimo pred krajem svijeta ako odmah ne poduzmemo drastične akcije. To je priča koju su prihvatili mladi kao istinitu pa sada govore blah, blah, blah (parafraziramo Svetu Gretu).

  Sastavio dio tih općeprihvaćenih mitova o kraju svijeta je ona o katastrofama koje već danas prouzročuju vremenske neprilike. Dovoljno nam se je sjetiti prošlogodišnjih priča o katastrofalnim poplavama u Europi koje su rezultat klimatskih promjena. Takvih priča ima bezbroj, ali se kada gledamo globalno lažne.

  Te priče su lažne pošto se veličina šteta prouzročenih od vremenskih neprilika u tri desetljeća smanjila s 0.26 % BDP-a na 0.18 BDP-a. Do tog smanjenja je istovremeno došlo u bogatim i u siromašnim državama.

  Ono o čemu mediji nikada ne govore kada pričaju o tim vremenskim nepogodama je broj ljudskih žrtava. Po Wall Street Journal od vremenskih neprilika je prošle godine u svijetu poginulo oko 6,6 tisuća ljudi. Prije sto godina od vremenskih nepogoda je godišnje umiralo oko 660 tisuća ljudi čime sve biva rečeno.

  Sličnu situaciju imamo i po pitanju uništenja šuma. Prije 120 godina 4.5 % površine svijeta je gorilo, a danas gori „samo” 2.5 % površine svijeta.

  Uzmimo onda primjer Velikog koraljnog grebena. Na zapadu su već prije 10 godina ekolozi pisali njegove osmrtnice zbog klimatskih promjena koje su ljudi prouzročili. Njihove procjene su čak govorile da će on potpuno nestati do 2030 godine, a sada ispadne da su „sitno” pogrešili. Ta sitna pogreška bi bila da Veliki koraljni greben ne umire nego da se raširio na najveću površinu od početka mjerenja. Ukratko namjesto da umre kao što su prognozirali ekološki stručnjaci on obara sve rekorde u svom širenju.

  Onda sjećate li se svih onih priča o izumiranju polarnih medvjeda ? Prvo su za to bili krivi lovci, a sada globalno zagrijavanje. Na kraju ispadne da oni ne izumiru nego se njihov broj udvostručio ili utrostručio ili… u posljednjih 70 godina !?

  Mogli bi ovdje navesti još bezbroj drugih podataka kao onaj da godišnje u SAD od hladnoće umre 8-9 PUTA više ljudi nego od toplotnog udara, ali to više nema smisla.

  To nema smisla jer smo koristeći službene podatke razbili bezbroj zelenih mitova pa je sada red upitati se Zašto ? Zašto su izmišljene sve te laži kojima je opran mozak mladih i sada više ne samo mladih sugrađana ?

  Odgovor bi po nama bio novac. Ako ti voliš prirodu, voliš neku životinju, ne voliš raditi u firmi rješenje ispadne vrlo jednostavno. Ono je da počneš vikati „polarni medvjedi su pred izumiranjem pomognite mi spasiti ih” i čekaš da potekne novac. Tehnički to je ono što rade nevladine organizacije za spas polarnih medvjeda, Velikog koraljnog grebena i ostale.

  Ponovno ćemo naglasiti da se broj mrtvih od vremenskih nepogoda smanjio kao i financijska šteta koju su one prouzročile. Manje se danas šuma uništava nego prije 100 godina, a primjeri koje smo naveli rastu. Ukratko svijet se oporavlja,a ne ide prema katastrofi kao što mnogi vjeruju. Pitajte se kome je u interesu da ljudima bude opran mozak kako bi vjerovali u suprotno ? Nije to u interesu samo nevladinim organizacijama nego i nekim korporacijama.

5 5 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
2 Comments
najstarije
najnovije najviše glasova
Inline Feedbacks
View all comments
trackback

[…] Izvor:Hladna istina […]

binance sign up
1 godina prije

Your point of view caught my eye and was very interesting. Thanks. I have a question for you. https://www.binance.com/en/register?ref=53551167

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina