Nasljednik

  Nakon 16 godina vladavine Angele Merkel u siječnju će članovi CDU-a izabrati njenog nasljednika na čelu stranke i potom države. Kada govorimo da će novi predsjednik CDU ujedno postati i kancelar mi ne tvrdimo da je Njemačka jednopartijska država nego da se kao i u Rusiji unaprijed zna tko će pobjediti na parlamentarnim izborima.

  Neupitno najzanimljiviji kandidat za predsjednika stranke i Njemačke je Friedrich Merz. Riječ je o političaru starog kova kojeg je sada već prije gotovo 20 godina Merkel izbacila s svih dužnosti u CDU. Krajem ljeta on je u Njemačkoj bio dignuo prašinu izjavom „homoseksualnost je OK dok ne utječe na djecu”. Merz je vatreni zagovornik jače Europske unije, Europske vojske i saveza s SAD-om. Navodeći svoju viziju sadašnjosti i budućnosti Njemačke Merz 2018 godine izjavljuje „Ja sam za kozmopolitansku Njemačku čiji korjeni se nalaze u kršćanskoj etici”.

  Po godinama drugi potencijalni nasljednik Merkel je Armin Laschet, predsjednik najmultikulturalnije njemačke savezne države, North Rhine-Westphalia. Za razliku od Merza Laschel podržava bolje odnose s Rusijom i istovremeno osuđuje pomoć koju dobivaju islamski militanti u Siriji iz Europe i SAD-a. S druge strane on je jedan od manjeg broja političara koji su vatreno podržali Merkel u otvaranju granica migrantima 2015 godine zbog čega ima njenu vječitu zahvalnost. Laschet je u skladu s tim kandidat kojeg Merkel otvoreno podržava za svog nasljednika. Jednostavno govoreći riječ je o kandidatu koji je protiv konfrotacija s državama bila to Rusija, Kina ili neka treća. Njegov najveći problem je krajem ove godine ispala korupcija kada je u svojstvu predsjednika njemačke savezne države North Rhine-Westphalia dao ugovor težak 42.5 milijuna eura tvrtki PPE koja zapošljava njegovog sina.

  Najmlađi kandidat za predsjednika CDU-a je Norbert Rottgen rođen 1965 godine. Riječ je o „doživotnom” članu Bundestaga (od 1994) i predsjedniku odbora za vanjske poslove Bundestaga. On jzagovara jačanje vanjske politike i završetak političkog formiranja Europske unije. Po njemu namjesto danas neizabranih eurokrata Europskom unijom bi trebao upravljati predsjednik Europske komisije izabran na direktnim izborima,a Europski parlament bi trebao postati dvodobni i u tome sličan Njemačkom. Govoreći o Turskoj naveo je da bi Njemačka trebala osuditi genocid Armenaca, dok je govoreći o Rusiji spomenuo da bi ju se trebalo kazniti zbog agresije na Ukrajinu.

  Borba između ova tri kandidata za vlast je na kraju postala užarena s svađama i međusobnim optužbama koje više liče na kazalište nego stvarnost. Riječ je neupitno o kazalištu pošto članovima stranke nije dozvoljeno izjasniti se koga podržavaju nego na to imaju pravo samo stranački delegati.

  Stranački izborni proces se u CDU bazira možemo to slobodno reći na elektorima. Samo 1.001 stranački dužnosnik ima pravo glasa na stranačkim izborima za predsjednika i to je osnovna prednost koju ima među članovima omraženi Armin Laschet. 30 % svih osoba s pravom glasa su delegati koji njemu osobno odgovaraju pošto je riječ o članovima stranke iz North Rhine-Westphalia, znači onima koje je on osobno postavio.

  S druge strane najstariji kandidat, Friedrich Merz je ujedno i najpopularniji. Navodno on ima podršku 45 % CDU članova, Laschet 25 %, a Rottgen 13 %. Merz sebe reklamira kao njemačka verzija Trumpa koja se bore protiv stranačkih i državnih struktura koje ga ne žele i ova strategija mu kao što vidimo uspjeva.

  Ta izborna borba ova dva kandidata za predsjednika stranke i države je otvorila nepopularnom Rottgenu da postane pritajeni favorit koga će podržati Merkel s ciljem izabiranja za stranku neutralnog središnjeg kandidata. Tko će na kraju pobjediti na ovim izborima danas još nitko ne zna, ali ostaje činjenica da Laschet ima podršku delegata, a Merz onu članova stranke.