Naša demografska slika

  Naša demografska slika je najbolje vidljiva kada ju usporedimo s onima u sličnoj situaciju. Zbog toga nam je red usporediti ju s drugim državama istočne Europe koje su članice Europske unije.

  Neki domaći mediji su nakon izlaska podataka o popisu stanovništva počeli uspoređivati Hrvatsku s pojedinim članicama EU. To smatramo nepoštenim jer je potrebno prikazati cijelu sliku,a ne samo parcijalne podatke. Kako imamo općenito govoreći depresivno nastrojene medije oni prikazuju prije svega negativnu sliku. Za razliku od njih mi sada prikazujem baš cjelokupnu situaciju tako da samo možete izvući svoje zaključke.

  Nakon ulaska Poljske u Europsku uniju počelo se na veliko pričati o poljskim vodoinstalaterima. Bez obzira na ove priče broj stanovnika Poljske se nije promjenio. Ona je imala 38 milijuna stanovnika 1990, 2002, 2011, a vjerojatno će imati i 2021 godine. Pri tome trebamo dodati da se to postiglo bez uvoza migranata s drugih kontinenata.

  Sličnu situaciju imamo i u Mađarskoj pa nam ona nije zanimljiva. Zbog toga ćemo se ovdje sada baviti Rumunjskom. Riječ je o državi koja je 2007 godine ušla u Europsku uniju pa je između popisa stanovništva i ulaska bilo prošlo samo 4 godine.

  Kako se rumunjski popis stanovništva prije svega bavi podacima u razdoblju 2002-2011 red je prvo njih navesti. U tom razdoblju Rumunjska je izgubila 1,559,300 stanovnika. Konkretno u brojevima Rumunjska je 2002 imala 21,675,775 stanovnika,a 2011 njih 20,121,641. Drugim riječima ona je izgubila 7 % stanovnika. Većina tog gubitka se dogodila prije samo ulaska u Uniju dok manjina nakon toga. Nakon 2011 Rumunjska gubi još oko 5 % stanovnika.

  Slično kao Hrvatska koja kompenzira svoje demografske gubitke iz Bosne i Hercegovine, Rumunjska ih kompenzira iz Moldavije. Drugim riječima stvarni demografski gubici su veći od onih koje navodi popis stanovništva.

  Red nam je u ovom obilasku Europske unije posjetiti i državu koja nestaje. Ne mi ne govorimo o Hrvatskoj nego o Latviji. Latvija je 2000 godine imala gotovo 2.4 milijuna stanovnika, a 01.01.2018 godine ih ima manje od 2 milijuna.

  Gledajući u postotcima Latvija je bila izgubila 20 % stanovništva u 18 godina. U međuvremenu je ona bila izgubila još stanovnika pa je 2020 završila s jedva njih 1.9 milijuna. Za razliku od Latvije koja je u 20 godina izgubila više od 20 posto stanovnika Hrvatska ih je u istom razdoblju izgubila 12.37 % !?

  Iz toga možemo računati da stanje kod nas i nije tako strašno. Ono u realnosti ispadne strašno samo ako uspoređujemo posljednjih 10 godina. Latvijski Plenković punim imenom Valdis Dombrovskis (slika) je tijekom 5 godina svoje vladavine iz Latvije protjerao 8 % stanovnika. Svaka sličnost s 6 godina vladavine našeg premijera je slučajna !?

  Red nam je spomenuti Slovačku koja kao ranije navedeni Poljska i Mađarska ima konstantni broj stanovnika. Tamo sada živi 50 tisuća više stanovnika nego prije 10 godina. Još nam ćemo spomenuti Bugarsku koja želi s Hrvatskom ući u eurozonu. Ona je tijekom posljednjih 10 godina izgubila 11.5 % stanovnika.

  Kada gledamo iz demografske sfere onda odmah otkrivamo uspješne i neuspješne države. Gospodarski uspješne države Slovenija, Češka, Slovačka, Poljska i Mađarska imaju konstantni rast stanovnika ili ako ništa drugo nemaju pad. U drugoj ligi se nalaze gospodarski neuspješne države čija elite svojom politikom da ne kažemo što gore rastjeruje stanovništvo. Tu spadaju Baltičke države, Hrvatska, Bugarska i Rumunjska.

  Time smo sve rekli o stanju u Hrvatskoj i našoj eliti.