Mihail Gorbačov

  Kako je posljednji vođa Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov preminuo 30 kolovoza, a danas mu se održava sprovod red je reći koju riječ o čovjeku koji je obilježio moderni svijet.

  Odgovor na pitanje tko je bio Mihail Gorbačov ujedno daje odgovor na pitanje tko smo mi. Ako smo Njemci on je u realnosti tragična osoba koja je bila najveći svjetski lider druge polovice dvadesetog stoljeća jer je dopustila ujedinjenje Njemačke.. S druge strane ako smo Rusi Gorbačov je bio najgori ili drugi najgori vođa u povijesti Rusije (nakon Jeljcin).

  Na području bivše Jugoslavije vrijedi slično pravilo o veličini i važnosti Gorbačova. Ako smo Hrvati ili Slovenci tada je on bio veliki vođa čijom pomoći ili ako ništa drugo nečinjenjem je uništena tamnica naroda. S druge strane ako ste Bošnjaci tada on predstavlja osoba koja je izazvala tragediju, dok ako ste Srbi tada je on kriv za uništenje Jugoslavije.

  Mi koji ovdje na portalu zagovaramo nacionalnu državu i ustavni poredak se ne nalazimo u šizofrenoj situaciji po pitanju njegove ocjene. Mikhail Gorbačov je bio vođa i predsjednik Sovjetskog saveza pa mu je osnovni posao bio zaštiti ustavni poredak i teritorijalni integritet vlastite države. On to nije učinio nego ju je uništio čime je po nama sve rečeno.

  Našu priču o Gorbačovljevom uzvišenom neuspjehu nećemo započeti 1985 kada je izabran za vođu stabilnog i totalitarnog SSSR-a. Ona će početi 1988 godine kada započinje rat između tadašnje Sovjetske republike Armenija i Sovjetske republike Azerbejdžana. On će neuspješno pokušati okončati ovaj iz sovjetske perspektive građanski rat što postaje znak svima da se Sovjetski Savez počeo tresti.

  Mi uzimamo početak ovog rata,a ne eksploziju u Černobilu ili slijetanje Mathiasa Rusta pred Kremljin kao početak kraja Sovjetskog Saveza. Černobil i Matthias Rust su ukazali na greške u komunističkom režimu dok je izbijanje rata Armenija i Azerbejdžana ukazalo da Gorbačov gubi kontrolu samo 3 godine nakon što je postao vođa.

  Istovremeno s tim gubitkom kontrole Gorbačov započinje transformaciju ekonomije. Kako je ta transformacija išla najbolje ukazuju financijski podaci. Kada postaje vođa SSSR-a proračunski deficit je bio tradicionalnih 2 do 3 posto BDP-a, već sljedeće godine (1986) skače na 6, dok 1989 iznosi 10 %. Te 1989 godine, znači nakon samo 4 godine vladavina on uspjeva bankrotirati državu koja više nije u stanje vraćati strane kredite.

  Nakon toga dolaze posljednje dvije godine vladavine koje najbolje simbolizira njegov apel Europi, SAD-u i Japanu. Njih on u rujnu 1991 moli da pošalju pomoć u hrani vrijednu između 6 i 7 milijardi dolara. Taj popis onoga što on moli jer Sovjeti umiru od gladi je izgledao ovako: „5.5 milijuna metričkih tona pšenice, 900 000 tona mesa, 900 000 tona šećera, 350 000 tona maslaca…

  Ta molba za pomoći u hrani bi mogao biti epitaf vladavine Gorbačova da stvari potom nisu krenule na gore. Stvari su krenule na gore raspadom Sovjetskog saveza što dovodi do najgoreg mirnodopskog gospodarskog pada u povijesti. Bezvlađe koje tada nastaje dovodi samo u Rusiji do 700 tisuća smrtnih slučajeva „viška” godišnje. Kada tome druge bivše sovjetske republike zajedno s ratovima dolazimo do desetak milijuna nepotrebnih smrti. To su prave žrtve Gorbačova.

  Na kraju će se neki upitati zašto su drugi sovjetski dužnosnici dopustili da se tako nešto dogodi ? Odgovor bi bio pohlepa jer oni su znali da Gorbačov uništava sustav, ali oni su šutjeli mirno sjedeći u svojim foteljama.

  Tek kada im postaje jasno 1991 godine da Gorbačov namjerava ukinuti njihove fotelje transformacijom Sovjetske unije u Sovjetsku konfederaciju oni su se pobunili. Tada su se baš svi oni pobunili pa su pobunu vodili zamjenik predsjednika, premijer, predsjednik parlamenta i šef KGB-a. Na kraju je ona propala jer su bili sposobni kao i predsjednik kojeg su htjeli oboriti.

  Jedino dobroga što mi koji smatramo da je dužnost predsjednika zaštita državnog integriteta i ustavnog poretka bi bilo da je Gorbačov bio humanist. On je bio humanist koji nije volio koristiti silu za provođenje državnih i drugih ciljeva. To je jedino pozitivno što možemo o njemu reći uz napomenu da je njegov humanizam doveo do smrti 10 milijuna ljudi.

  Njegovi prijatelji, osobe koje su ga godinama i desetljećima poznavali i sretali će o Gorbačovu reći da je volio o sebi govoriti u trećem licu. To je po njima bio dokaz njegove nevjerojatne arogancije koja ga je štitila od prihvaćanja krivnje za sva sranja koja je počinio.

  Zapad danas o njemu lijepo govori, ali to je nevažno pošto će u povijesnim knjigama o Gorbačovu pisati „čovjek koji je izgubio Hladni rat !?

5 1 vote
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina