Migrantska politika

  Kako Europski proračun za razdoblje 2021-2017 godine dobiva svoj završni izgled tako dobivamo podatke što će biti financirano i na koji način. Sastavni dio novog proračuna predstavlja nastavak financiranja multikulturalizma i migranata u EU. U skladu s tim danas analiziramo nove podatke Europske komisije o stanju neEu migranata,a sutra ćemo govoriti o njihovoj integraciji.

  Po riječima Europske komesarica za unutrašnje poslove Ylva Johansson tokom prošle godine u EU je ušlo 2.5 milijuna migranata,a još njih 700.000 je dobilo državljanstvo. Kada njih pribrojimo svim drugim osobama rođenima izvan EU dolazimo do 34.2 milijuna stanovnika što nam govori da je 7.7 % svih stanovnika Unije rođeno izvan njenih granica.

  Eurokrati nas tješe da ne govorimo o visokom postotku pošto je 29.7 % stanovnika Australije i Švicarske rođeno u nekoj drugoj državi dok u SAD taj postotak iznosi 13.6 %, a u Rusiji 8 %. To nam ujedno govori da iz perspektive eurokrata Europska unija može bez problema primiti još ajmo to reći 34 milijuna migranata.

  38 % ili u konkretnim brojevima 7.7 milijuna svih dozvola za boravak na području Unije je dano za spajanje obitelji, a 32 % ili 6.5 milijuna iz raznih razloga. Ovdje možemo naglasiti da je samo 3.4 milijuna ili 17 % dozvola za boravak dano na osnovi zapošljavanja.

  Zaposleni migranti deset puta češće obavljaju kućne poslove nego građani EU dok građani EU 7 puta češće rade u javnoj administraciji nego migranti i njihovi potomci. Općenito govoreći po podacima Unije migranti puno češće rade poslove čišćenja, pomoćnika u kuhinji, poslove na farmama i ribarskim brodovima kao i u građevini nego građani Unije.

  Zanimljivo je da se po prvi put izdanim dozvolama za boravak u Uniju na daleko prvom mjestu nalaze Ukrajinci kojih se 756.530 doselilo tijekom 2019 godine. Potom dolazi 132.892 građana Maroka, 128.559 građana Indije, 109.884 Kineza, 101.146 Brazilaca, 75.737 Rusa, 75.346 građana Turske, 74.332 Amerikanaca i 70.092 Bjelorusa.

  Govoreći o zahtjevima za azil očekivano na prvom mjestu se nalaze stvarni ili navodni državljani Sirije, dok se na drugom mjestu nalaze oni iz Afganistana, trećem Venecuele, četvrtom Kolumbije, petom Iraka,a šestom Pakistana. Po kojim pravilima, po kojim zakonima osoba koja proputuje pola svijeta ima pravo na azil u EU znaju samo eurokrati i multikulturalisti. Govoreći o zahtjevima za azil na 100.000 stanovnika nužno nam je naglasiti da se među bivšim komunističkim državama na prvom mjestu nalazi Slovenija,a nakon koje dolazi Hrvatska.

  Tokom 2019 godine 491.000 osoba je bilo naređeno da napuste teritorij Europske unije nakon što je odbijen njihov zahtjev za azil. Na kraju je teritorij napustilo 142.000 osoba ili drugim riječima njih 29 % dok je 71 % ostao živjeti na teritoriju Europske unije. Po službenim podacima bez obzira na odluke državnih organa praktički nitko nije vraćen u subsaharsku Afriku (Kongo, Mali, Gvineja, Obala Bjelokosti, Somalija) i Siriju dok je kući vraćeno najviše građana Ukrajine.

  Po pitanju onih koji ostaju u Europi, kojima ona postaje dom politički cilj Europske unije u sljedećem razdoblju njihova potpuna radna integracija namjesto „radne segregacije” koja danas postoji. O tom političkom programu Europske unije ćemo govoriti sutra.

4.7 3 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina