Mađarski veto

  Mađarski veto uložen 21 svibnja 2021 povodom sporazuma s Afrikom je prošao u medijskoj tišini. Jednostavno nikome u organima Europske unije nije stalo da razlog za ovaj veto izađe u javnost.

  Naša priča o vetu Mađarske započinje još 2000 godine. Tada je sklopljen Cotonou sporazuma između Europske unije i prije svega afričkih država. U teoriji taj sporazum je otvorio vrata bescarinskoj trgovini između Afrike i Europske unije. Očekivalo se da će on dovesti do rasta trgovinske razmjene između dva kontinenta što je trebalo rezultirati gospodarskim rastom.

  To je inače bila službena priča koja biva prodana afričkim državama. U stvarnosti cilj je bio čvrsto gospodarski vezati Afriku za Europu. Ona je trebala postati izvor sirovina i tržište na kojemu će se prodavati europski industrijski proizvodi.

  Na činjenicu da plan nije funkcionirao kako je bilo planirano najbolje nam ukazuje trgovinska razmjena. Između 2012 i 2016 godine došlo je do pada europskog uvoza iz Afrike za 11.1 % i rasta izvoza od samo 1 %.

  Afričke države koje drže do sebe i vjeruju da mogu postati gospodarske sile se protive ovom i sličnim sporazumima. Na primjer Nigerija je proteklih desetljeća odbijala potpisati sporazum s EU smatrajući da on uništava njenu industrijsku bazu. Pozicija Nigerije se niti danas nije promjenila o čemu smo već ranije pisali.

  To je jedan od razloga zašto su pregovori o novom Cotonoa sporazumu bili zaglavili. Tijekom pregovora siromašne afričke države su konstatirale da su tijekom posljednjih 6 godina dobile 30 milijardi eura pomoći. One su htjele da ta pomoć uđe u novi sporazum tako da one zauvijek dobivaju taj novac. Kritičari sporazuma su navodili da on uništava kompletno afričko gospodarstvo pa je zbog toga on nepoželjan.

  Na kraju je u prvoj polovici ove godine sporazum ipak sklopljen samo bi na kraju Mađarska uložila veto. One je uložila veto zbog članaka 62, 63 i 64 sporazuma pa nam je stoga red reći što oni govore.

  Članak 62 govori da će potpisnici raditi na jačanju suradnje kod migracija i mobilnosti. Ta suradnja će biti vođena principa solidarnosti, partnerstva i zajedničke odgovornosti. Članak 63 potom govori da će potpisnice zajedno raditi na otvaranju zakonitih puteva za migraciju. Na kraju ovdje spominjemo i članak 64 koji govori da će državljani država potpisnica imati sva jednaka prava kao autohtoni stanovnici. Pri tome se navode da će potpisnice zajedno raditi u borbi protiv rasizma i ksenofobije

  Ovaj veto u stvarnosti niti nije bio neočekivan pošto je pozicija Mađarske po ovom pitanju vrlo jasna. Europski izvori koji osuđuju veto Mađarske istovremeno sramežljivo priznaju da bi sporazum omogućio zakonitu migraciju. Konkretno navodi se da bi sporazum omogućio legalnu migraciju putem viza i ujedinjavanja obitelji.

  Zbog ovog veta Mađarske kao i prethodnih vezanih za Hong Kong i rat Izrael-Gaza Europska unija je izašla s upozorenjem. Upozorenje govori kako bi se moglo dogoditi da u budućnosti Europska unija govori u ime 26, a ne 27 država. Problem je da ovo upozorenje ne drži vodi i nikako ne može biti povezano s sporazumom Afrike i Europe.

  Kada se govori o vanjskoj političkim izjavama moguće je izaći s medijskom izjavom u ime 26 članica EU. S druge strane kada govorimo o trgovinskim sporazumima to nije moguće. Oni spadaju u ustavnu kategoriju i nije ih moguće sklopiti kada jedna članica uloži veto.

  Sutra ćemo govoriti o drugom vetu koji je tijekom samo 8 dana svibnja „šokirao” Europsku uniju.

5 2 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
2 Comments
najstarije
najnovije najviše glasova
Inline Feedbacks
View all comments
trackback
3 mjeseci prije

[…] od tri događaja koji su potresli Europsku uniju. Europska unija je par dana ranije bila potresena vetom Mađarske po pitanju dogovora s Afrikom, a potom je došla […]

trackback
3 mjeseci prije

[…] Europskoj uniji u samo 8 „krvavih dana”. Prvu šamarčinu je kao što smo ranije rekli dala Mađarska, drugu Poljska, a završnu […]

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina