Kineski lideri vjeruju da su napadnuti od Amerike
Uspon Kine tokom posljednjih 40 godina predstavlja najdramatičniji događaj u ekonomskoj povijesti. Ništa nam bolje to ne prikazuje od činjenice da je 1975 godine kineski BDP činio samo 33.44 % njemačkog BDP-a, dok je 2017 godine on 332.78 posto veći od njemačkog.
Do ovog uspona Kine je došlo zahvaljujući zapadnoj političkoj i gospodarskoj eliti koja je prodala dugoročnu kontrolu svijeta u zamjenu za judine škude. Tek nakon izbora populističkog, možemo slobodno reći narodnog predstavnika Donalda Trumpa za predsjednika stvari su se promjenili. Na žalost u trenutku kada se to dogodilo već je postalo prekasno za sačuvati zapadnu gospodarsku dominaciju jer je Kina postala previše moćna. Prije izbijanja krize s korona virusom između SAD i Kine se vodio svima nama očiti hladni rat tako da su kasniji događaji stvorili alarm u kineskom rukovodstvu.
Razlog za takvo razmišljanje nije klasična paranoja nego događaji koji proteklih 12 mjeseci potresaju Narodnu Republiku Kinu. Kineska noćna mora je započela prošle godine izbijanjem svinjske gripe za koju se očekuje da je tokom 2019 godine smanjila proizvodnju svinjetine za 25 %, a dodatno će ju smanjiti za još 10-15 % tokom 2020 godine. Praktički istovremeno s ovom epidemijom među životinjama dolazi do izbijanja ptičje gripe. Nužno je naglasiti da do nje dolazi bez obzira na cjepljenje ptica koje Kina provodi posljednjih godina. Ova epidemija je prošle godine započela u zoološkom vrtu nakon čega ona iznenadno izbija na različitim lokacijama u Kini. Posljednje žarište epidemije ptičja gripe je otkriveno u Hubei provinciji koja je susjedna provinciji gdje se nalazi žarište korona virusa.
Dok su ove epidemije potresale Kinu u Hong Kong-u su izbile demonstracije protiv nje koje nikako da prestanu. Originalni razlog za demonstracije je bilo donešenje zakon kojim bi se kriminalci koji su pobjegli u Hong Kong iz Kine, Taiwana ili Macaa bili vraćeni kući na suđenje. Te demonstracije su po službeno izraženom mišljenju kineskog ministarstva vanjskih poslova pokrenute od strane američke državne agencije National Endowment for Democracy u suradnji s CIA. Činjenica da je Jimmy Lai, jedan od vođa demonstracija imao susret s potpredsjednikom Pence-om je samo potvrdila takvo razmišljanje političkog vrha u Kini. Nužno je naglasiti kako su ove masovne demonstracije izbile u izbornoj godini pa kinesko razmišljanje oko stranog uplitanja možda logički i ima nekog smisla ? Na tim izborima pod utjecajem demonstranata su prokineske stranke bile jednostavno govoreći masakrirane.
Osim ovih događaja naravno tu je i trgovinsko-tehnološki rat između SAD i Kine u čijem epicentru se danas nalazi Huawei iako se on vodi i na puno, puno drugih manje javnih mjesta. Kada dodamo svim ovim događajima tokom posljednjih 12 mjeseci još i korona virus početi ćemo razumjeti zašto neki od kineskih lidera misle da su napadnuti od SAD-a. To razmišljanje im samo pojačava situacija u po mišljenju Amerikanaca neprijateljskom Iranu gdje je više iranskih ministara obolilo od korona virusa.
Na kraju se mi svi trebamo upitati da li kineski lideri koji smatraju da su napadnuti od Amerike boluju od paranoje ili može biti nešto u njihovom razmišljanju.
[…] O usponu Kine još možemo samo reći da je 1975 njen BDP bio samo 33 % Njemačkog BDP-a. 42 godine kasnije Kineski BDP-a iznosi 332 % Njemačkog, a u međuvremenu se ta razlika dodatno povećala. To predstavlja konkretni primjer kako […]