Kina je prijetnja zapadu

  Službena zapadna politika danas govori: „Kina je prijetnja zapadu”. Toj službenoj poziciji se još jedino protivi Njemačka koja iznimno ovisi o trgovini s Kinom.

   O Kini je još prije više od 200 godina Napoleon govorio: „Kina je lav koji spava. Pustimo ju da spava jer kada se probudio potresti će svijet”. Nešto slično je kasnije izjavio i John Hobson čija djela će ostaviti utjecaj na Lenjina. On je rekao: „Kina se iznimno brzo može lansirati na svjetsko tržište kao najveća i najefikasnija ekonomija”.

  Do buđenja Kine dolazi u doba neoliberalnog ludila koje je bilo zavladalo Zapadom. Cilj neoliberalne ideologije, ekonomije je bio povećanje profita uz potpuno ignoriranje nacionalnih interesa i vlastitih građana. U određenom smislu temelj neoliberalnog poretka i slijepog ganjanja profita je bilo potkopavanje vlastitih temelja.

  O usponu Kine još možemo samo reći da je 1975 njen BDP bio samo 33 % Njemačkog BDP-a. 42 godine kasnije Kineski BDP-a iznosi 332 % Njemačkog, a u međuvremenu se ta razlika dodatno povećala. To predstavlja konkretni primjer kako je Zapad za judine škude prodao svoju gospodarsku i tehnološku prednost.

   Obićni građani su se desetljećima bunili protiv te samoubilačke gospodarske politike Zapada, ali ništa. Jednostavno govoreći poduzetnici koji financiraju političke stranke su zarađivali na jeftinoj kineskoj radnoj snazi pa građane ignoriralo.

  Danas kada kineske korporacije prave proizvode slične kvalitete kao i zapadne korporacije dolazi do panike. Rezultat te panike je konsenzus iz doba predsjednika Trumpa da Kinu treba zaustaviti što rezultira sankcijama protiv pojedinih korporacija.

  Nakon ruske invazije Ukrajine ta panika se dodatno pojačala pa se govori o prekidu ovisnosti o Kini. Tijekom listopada 2022 u Europskoj uniji je održana sastanak šefova vlada o kineskom problemu.

  Par dana prije sastanka dužnosnici su bili upoznati s europskom analizom koja ukazuje na nužnost gospodarskog odvajanja od Kine. U skladu s tim nije teško zaključiti kakva se odluka očekivala na ovom okupljanja šefova država članica Europske unije. Na kraju dogovor nije bio postignut zbog protivljenja Njemačke koju je podržao i europski komesar za trgovinu Valdis Dobrovskis.

  Razlog za protivljenje Njemačke smanjivanju trgovinskih odnosa s Kinom nije teško zamisliti. Riječ je o novcu !?

  Njemačka je praktički jedina članica Europske unije koja ima više manje ujednačenu trgovinsku bilancu s Kinom. Tijekom 2021 godine ove dvije države su trgovale 246 milijardi eura. U stvarnosti riječ je o većoj cifri pošto je dio trgovine išao preko Nizozemske što se računa kao trgovinska bilanca Nizozemske, a ne Njemačke.

  Za pogledati konkretne trgovinske brojeve 2022 godine skočili smo do kineskih izvora. Oni navode da je Njemačke u prvih 9 mjeseci ove godine izvezla u Kinu 89 milijardi dolara proizvoda,a uvezla 85 milijardi.

  Ti brojevi jasno ukazuju zašto Njemačka odbija smanjiti trgovinu s Kinom i zašto ignorira njenu prijetnju. Dok Berlin tako promatra situaciju i zbog toga se svađa s Parizom drugi se pitaju što će se dogoditi u slučaju kineske invazije Tajvan.

  Rusku invaziju Ukrajine i europske sankcije protiv Rusije će europska gospodarstva jedva preživjeti. U slučaju nužnosti uvođenja ratnih sankcija Kini Europska unija i njene države će se urušiti. Iz tog razloga analitičari i političari danas zahtjevaju odvajanje europske od kineske ekonomije.